Sve češći i intenzivniji toplinski valovi te dugotrajne suše uzimaju sve veći danak u francuskim šumama. Znanstvenici i šumarski stručnjaci upozoravaju na prve znakove masovnog propadanja stabala koje bi u desetljećima pred nama moglo trajno promijeniti izgled krajolika.

Kada pokušavaju privući i prepoznati potencijalnog partnera, životinje se oslanjaju na različite signale, obilježja i ponašanja. Kod ptica ti signali najčešće uključuju širok raspon glasanja, poput zvižduka, cvrkutanja ili melodičnih tonova, kao i boju i pokrete njihova perja.

Novu morsku vrstu Myxicola albertoangelai opisao je međunarodni tim znanstvenika predvođen istraživačima Sveučilišta u Salentu. Njihova studija objavljena je ožujku 2026. u časopisu Zoological Journal of the Linnean Society.

Prije točno godinu dana otvoren je novi središnji varšavski trg Plac Centralny. Tijekom posljednjih 12 mjeseci na trgu se mnogo toga događalo: brojni koncerti, festivali, susreti, sportska i plesna događanja, izložbe te tisuće običnih svakodnevnih trenutaka – kava na klupi, šetnja ili predah u zelenom srcu grada.

Odavno je poznato da su kukci oprašivači ključni za proizvodnju mnogih vrsta voća, povrća i mahunarki koje osiguravaju vitamine i minerale nužne za prehranu ljudi, no dosad je nedostajalo jasnih dokaza o tome kako njihov nestanak utječe na ljudsko zdravlje.

Na vidikovcu varšavske Palače kulture i znanosti provedeno je prstenovanje mladih sivih sokolova iz gnijezda smještenog na 45. katu zgrade. Ove godine mužjak Hrabia i njegova nova partnerica odgajaju dva ptića.

Nacionalni institut za geofiziku i vulkanologiju (Istituto Nazionale di Geofisica e Vulcanologia – INGV) objavio je danas pojašnjenje o preliminarnoj studiji o razvoju bradiseizma na području Campi Flegrei i njezinim interpretacijama u medijima.

Novo istraživanje tima znanstvenika Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju (Istituto Nazionale di Geofisica e Vulcanologia – INGV) i Sveučilišta Federico II. u Napulju (Università degli Studi di Napoli Federico II) ukazuje na ključnu ulogu toplinskog toka iz unutrašnjosti Zemlje u određivanju raspodjele magnituda potresa na globalnoj razini.

Što se događa s najvećom morskom kornjačom na svijetu tijekom 15 do 20 godina koje provede daleko od obale, izvan pogleda znanstvenika? Upravo na to pitanje odgovara novo istraživanje znanstvenice Instituta Ruđer Bošković (IRB)  dr. sc. Nine Marn i međunarodnog tima suradnika iz Australije i SAD-a.

Nitrilne i lateks rukavice koje znanstvenici koriste tijekom mjerenja mikroplastike mogu dovesti do potencijalnog precjenjivanja tih sitnih onečišćivača, pokazuje novo istraživanje znanstvenika Sveučilišta u Michiganu.