Zaronite li malo dublje u svijet živopisnih boja i morskog polumraka, otkrit ćete zajednicu koja vrvi životom. Hoće li koralji, gorgonije, spužve, mahovnjaci i brojni drugi organizmi koji oblikuju podmorje postati još jedna žrtva klimatskih promjena, pitaju se iz Udruge Sunce na Svjetski dan koraljnih grebena.

Završnom konferencijom projekta „Spas za barske – stop za invazivne kornjače“ na jezeru Rakitje predstavljeni su rezultati troipolgodišnjeg rada na zaštiti zavičajne barske kornjače. Projekt je pokazao kako sustavno uklanjanje invazivnih vrsta i edukacija javnosti mogu dati konkretne rezultate u očuvanju prirode.

Počinje četvrta i posljednja godina kampanje #PlantHealth4Life u kojoj Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), Europska komisija i 33 europske države zajedničkim djelovanjem nastavljaju isticati važnost svakodnevnih odluka usmjerenih na očuvanje zdravlja bilja.

Pozornost posvećena plavom raku (Callinectes sapidus), jednoj od najagresivnijih invazivnih vrsta u Mediteranu koja uzrokuje znatne štete u obalnim ekosustavima, djelomično je skrenula zanimanje s drugog uljeza – rebraša Mnemiopsis leidyi.

Možda djeluju bezazleno, no mali suveniri poput biljaka, plodova i sjemena mogu narušiti ravnotežu o kojoj ovise priroda, hrana i okoliš

U utorak, 30. rujna 2025., Copernicus Marine Service objavio je deveto izdanje Izvješća o stanju oceana (Ocean State Report – OSR9), godišnje procjene stanja oceana te promjena u oceanima i morima na europskoj i globalnoj razini. Glavni zaključak izvješća jest da je svaki dio oceana pod prijetnjom trostruke planetarne krize – klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i onečišćenja plastikom.

Biljke su danas svuda oko nas – na balkonima, u dnevnim boravcima, u urbanim vrtovima. Pretvorile su se u lifestyle trend i simbol življenja u skladu s prirodom. No, svaka sadnica je puno više od dekoracije – može biti i nositelj bolesti ili štetnika koji prijete cijelom ekosustavu.

U sklopu međunarodnog istraživanja, znanstvenici Instituta Ruđer Bošković (IRB) analizirali su podatke prikupljene u Južnojadranskoj kotlini – najdubljem dijelu Jadrana – i došli do rezultata koji pokazuju ubrzano zagrijavanje i zaslanjivanje dubokih voda, višestruko brže od klimatskih projekcija. Promjene koje su se očekivale tek krajem stoljeća događaju se već danas, s ozbiljnim posljedicama za ekosustave, klimu i obalne zajednice.

U rijekama Seini i Marni danas obitava između 35 i 40 vrsta riba — dvostruko više nego prije trideset godina ili čak 12 puta više nego 1970. godine. Pojava i raznolikost vrsta dragocjen su pokazatelj poboljšanja kvalitete vode.

U sklopu projekta ALIENA (ALIgning Efforts to control Non-indigenous species in the Adriatic sea) razvijaju se sustavi ranog upozoravanja i praćenja te baze podataka za kontrolu invazivnih morskih vrsta poput vrste Ostreopsis ovata.