Ni smanjenje emisije ugljika neće spriječiti topljenje trećine himalajskog leda do 2100.
Klimatska kriza za koju još niste čuli
Nekoliko novijih znanstvenih otkrića u vezi smanjenja količine leda na Sjevernom polu, preko Grenlanda do Antarktike, uznemirila su i eksperte i svjetsku javnost. No, istraživanje koje je objavljeno prošlog tjedna, a fokusira se na ono što njegov glavni autor naziva „klimatskom krizom za koju još niste čuli“, potvrđuje kako će se zbog porasta temperature na području regije Hindukuša i Himalaje do 2100. godine otopiti „šokantna“ količina leda.
Prema izvještaju The Hindu Kush Himalaya Assessment Međunarodnog centra za integrirani razvoj planina (International Centre for Integrated Mountain Development - ICIMOD), čak i kada bi vlade diljem svijeta ozbiljno shvatile upozorenja znanstvenika i poduzele brze, ambiciozne mjere kako bi se ostvario primarni cilj Pariškog sporazuma – ograničenje porasta prosječne svjetske temperature na 1,5 °C – oko trećina ledenjaka na području Hindukuša i Himalaje (HKH) svejedno će se otopiti i poremetiti tok rijeka diljem Azije.
Ako se emisije ugljika koje prijete planetu smanje za pola, a prosječni porast globalne temperature dosegne 2 °C, znanstvenici predviđaju da će područje HKH – u kojem se nalazi i Mount Everest – izgubiti oko polovice leda. Ako se emisije ugljika ne smanje, prosječni porast temperature doseći će 4-5 °C i otopit će se dvije trećine ledenjaka na području koje se često naziva „Trećim polom“.
Dramatične posljedice očekuju se bez obzira na stupanj otapanja, a posebice za 1,9 milijardi ljudi koji ovise o regionalnim izvorima. Kako navodi Phillippus Wester, glavni autor izvještaja, „globalno zatopljenje je na putu da ledenjacima prekrivene vrhove planina područja HKH, koji se protežu kroz osam država, pretvori u golo kamenje u vremenu kraćem od stotinu godina.“
„Utjecaji na živote ljudi u ovom području, koje je već jedno od najosjetljivijih i najsklonijih opasnostima, kretat će se od povećanog onečišćenja zraka do povećanih ekstremnih vremenskih uvjeta“, rekao je Wester. „Ali najviše će ih pogoditi predviđeno smanjenje tokova rijeka prije monsuna i promjene u monsunima koje će naštetiti urbanim vodenim sustavima i hrani te proizvodnji energije.“
Prva opsežna analiza tog tipa za to područje, The Hindu Kush Himalaya Assesment, okupila je preko 350 istraživača i stručnjaka iz 22 zemlje i 185 organizacija tijekom perioda od pet godina. Dovršena je nakon izvještaja Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) koje upozorava da bez „brzih, dalekosežnih i jedinstvenih“ sustavnih promjena, globalno zatopljenje uzrokovano ljudskim djelovanjem može doseći porast temperature od 1,5 °C već oko 2040. godine.
Takve se pretpostavke posebice tiču planinskih područja poput područja HKH koje se proteže Afganistanom, Bangladešom, Butanom, Kinom, Indijom, Mianmarom, Nepalom i Pakistanom. Na višim razinama, temperatura se povećava brže, kako je temeljem procjene prikazano na grafici The Guardiana:
„Ovo područje svijeta očekuju teška vremena: između sadašnjeg vremena i 2080. godine, ekološke, ekonomske i socijalne prilike koje su prikazane u izvještaju vjerojatno će ići nizbrdo“, zaključio je Eklaby Sharma, zamjenik glavnog direktora ICIMOD-a.
„Budući da će se mnoge od katastrofa i naglih promjena dogoditi na granicama država tog područja, između njih bi se lako mogli rasplamsati sukobi“, naglasio je Sharma. „No, budućnost ipak ne mora biti tako mračna ako vlade odluče zajedno raditi na sprječavanju otapanja ledenjaka i mogućih brojnih posljedica.“
Žarko Šaravanja / Ekovjesnik