Desetljeće na izmaku najtoplije u povijesti mjerenja
2019. godinom završava se desetljeće iznimno visokih globalnih temperatura i vremenskih prilika s dalekosežnim učinkom
Zbog iznimne globalne topline potaknute emisijama stakleničkih plinova proteklo će desetljeće najvjerojatnije ostati zabilježno kao najtoplije u povijesti mjerenja, navodi se u privremenom izvještaju Svjetske meteorološke organizacije (WMO) o stanju globalne klime, objavljenom u utorak tijekom održavanja 25. konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP25).
S globalnom prosječnom temperaturom od siječnja do listopada koja je za oko 1,1 °C viša u odnosu na predindustrijsko razdoblje, 2019. godina je na dobrom putu da postane druga ili treća najtoplija godina u povijesti mjerenja, objavila je WMO.
„Ako odmah ne poduzmemo hitne klimatske mjere, tada se krećemo prema povećanju temperature za više od 3 °C do kraja stoljeća, sa sve većim štetnim utjecajima na dobrobit ljudi“, rekao je glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas.
„Nismo ni blizu ispunjenju cilja Pariškog sporazuma“, dodao je Taalas pozivajući se na međunarodni sporazum iz 2015. o ograničavanju globalnog zatopljenja na +1,5 °C u odnosu na predindustrijsku razinu.
Razine CO2 i mora u podizanju
Kako se navodi u Privremenom izvještaju WMO-a o stanju globalne klime, koncentracije ugljikovog dioksida su 2018. godine u atmosferi dosegnule rekordnu razinu od 407,8 dijelova na milijun te su nastavile rasti i u 2019.
Također, bilježi se ubrzano podizanje razine mora uslijed otapanja ledenih pokrova na Grenlandu i Antarktici, toplina u oceanima dosegnula je rekordno visoke razine, a izuzetno važni morski ekosustavi izloženi su propadanju.
Nekoliko agencija Ujedinjenih naroda upotpunilo je izvještaj podacima o utjecaju vremenskih prilika i klime na zdravlje, sigurnost hrane, migracije, ekosustave i morski život. Klimatska varijabilnost i ekstremni vremenski događaji jedan su od glavnih pokretača nedavnog porasta gladi u svijetu, koji sada pogađa više od 820 milijuna ljudi.
„Utjecaji klimatskih promjena svakodnevno izviru iz ekstremnih i nenormalnih vremenskih prilika. Vremenski i klimatski rizici ponovno su nas pogodili i u 2019. godini“, rekao je Petteri Taalas.
„Toplinski valovi i poplave nekada su bili pojave koje su se javljale jednom u stoljeću, no sada postaju sve redovitija pojava. Brojne svjetske zemlje poput Bahama, Japana i Mozambika, pogođene su razornim tropskim ciklonima, dok se vatrena stihija širila Arktikom i Australijom“, dodao je Taalas.
Zdravstveni rizici, nesigurnost hrane i migracije
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), ekstremno visoke temperature sve više ugrožavaju ljudsko zdravlje. Primjerice, veliki toplinski valovi su u Japanu od kraja srpnja do početka kolovoza ove godine prouzročili više od 100 smrtnih slučajeva i 18.000 hospitalizacija. U izvještaju se također navodi kako otprilike polovici svjetske populacije prijeti globalni problem denga groznice, virusne bolesti ljudi koju prenose komarci kojima promjene klimatskih uvjeta olakšavaju prijenos virusa.
Južna Afrika doživjela je velika sušna razdoblja zbog kašnjenja početka kišne sezone, javlja Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO). Kako se predviđa da će proizvodnja žitarica biti oko osam posto ispod petogodišnjeg prosjeka, približno 12,5 milijuna ljudi u regiji suočit će se s nesigurnošću hrane.
Klimatske katastrofe također povećavaju raseljavanje. Podaci UN-ove agencije za izbjeglice (UNHCR) otkrivaju više od 10 milijuna novih unutarnjih raseljavanja zabilježenih tijekom prve polovice godine, pri čemu je sedam milijuna prisilno premješteno kao posljedica katastrofalnih ciklona i poplava. Nova raseljavanja svjetskog stanovništva povezana s vremenskim ekstremima mogla bi se više nego utrostručiti, i to na oko 22 milijuna do kraja godine.
Konačna izjava o stanju klime, s potpunim podacima za 2019. godinu, bit će objavljena u ožujku 2020.
S.F. / Ekovjesnik