WMO: 2019. je druga najtoplija godina u povijesti mjerenja
Petteri Taalas: „Nažalost, u 2020. i u desetljećima koja su pred nama očekujemo mnogo vremenskih nepogoda, čemu će doprinijeti rekordne razine stakleničkih plinova koji zadržavaju toplinu u atmosferi.“
Objedinjena analiza vodećih međunarodnih skupina podataka koju je provela Svjetska meteorološka organizacija pokazuje da je 2019. bila druga najtoplija godina u povijesti mjerenja. Prva najtoplija godina je 2016.
Zbog iznimne globalne topline potaknute emisijama stakleničkih plinova proteklo će desetljeće najvjerojatnije ostati zabilježno kao najtoplije u povijesti mjerenja, navedeno je u Privremenom izvještaju Svjetske meteorološke organizacije (WMO) o stanju globalne klime, objavljenom početkom prosinca 2019. tijekom održavanja 25. konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP25). S globalnom prosječnom temperaturom od siječnja do listopada koja je za oko 1,1 °C viša u odnosu na predindustrijsko razdoblje, 2019. godina je na dobrom putu da postane druga ili treća najtoplija godina u povijesti mjerenja, objavila je tada WMO.
Navedena očekivanja potvrđena su jučerašnjom objavom priopćenja Svjetske meteorološke organizacije (WMO) koje na svojim mrežnim stranicama prenosi Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ).
Objedinjena analiza vodećih međunarodnih skupina podataka koju je provela Svjetska meteorološka organizacija pokazuje da je 2019. bila druga najtoplija godina u povijesti mjerenja. Prva najtoplija godina je 2016.
- Razlika u globalnoj srednjoj temperaturi od 1850. do 1900. (°C) / Izvor: WMO
Prosječne temperature zraka za petogodišnje razdoblje od 2015. do 2019. te za desetogodišnje razdoblje od 2010. do 2019. bile su najviše u povijesti mjerenja. Svako desetljeće nakon 1980-ih godina bilo je toplije od prethodnog. Zbog rekordnih razina stakleničkih plinova koji zadržavaju toplinu u atmosferi očekuje se da će se taj trend i nastaviti.
Prosječna godišnja globalna temperatura zraka u 2019., temeljena na prosjeku pet skupina podataka upotrijebljenih za objedinjenu analizu, bila je za 1,1 °C viša od prosjeka razdoblja 1850. – 1900., koji predstavlja uvjete iz predindustrijskog razdoblja. Najtoplija godina u povijesti mjerenja i dalje je 2016., koju je obilježila kombinacija vrlo snažnog El Niñoa, koji uzrokuje zagrijavanje, te dugoročnih klimatskih promjena.
„Prosječna globalna temperatura porasla je za oko 1,1 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a količina topline u oceanima dosegnula je rekordnu razinu“, izjavio je glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas. „Ako se trenutačni trendovi u pogledu emisija ugljičnog dioksida nastave, do kraja stoljeća suočit ćemo se s porastom temperature za 3 - 5 °C.“
Temperature su tek dio priče
Proteklu godinu i proteklo desetljeće obilježili su smanjenje površina leda, rekordne razine mora, porast količine topline u oceanima i njihovog zakiseljavanja te vremenske nepogode. Sve to zajedno snažno je utjecalo na zdravlje i dobrobit ljudske populacije i okoliša, kao što se naglašava u Privremenom izvještaju WMO-a o stanju globalne klime u 2019., predstavljenom na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama COP25 u Madridu. Potpuni izvještaj bit će objavljen u ožujku 2020.
„2020. godina nastavila je ondje gdje je 2019. stala, s vremenskim i klimatskim prilikama velikog utjecaja. Australija je 2019. zabilježila najtopliju i najsušu godinu u povijesti mjerenja, koja je otvorila put golemim šumskim požarima i njihovom razornom djelovanju na ljudske živote i imovinu, divlje životinje i biljke, ekosustave i okoliš, rekao je Petteri Taalas. „Nažalost, u 2020. i u desetljećima koja su pred nama očekujemo mnogo vremenskih nepogoda, čemu će doprinijeti rekordne razine stakleničkih plinova koji zadržavaju toplinu u atmosferi.“
Više od 90 posto suvišne topline pohranjuje se u svjetskim oceanima, zbog čega je količina topline u oceanima dobra mjera stope globalnog zagrijavanja. Nova studija objavljena 13. siječnja u časopisu Advances in Atmospheric Sciences, koja sadrži podatke Američke nacionalne oceanografske i atmosferske službe / Nacionalnog centra za informacije o okolišu i Instituta za atmosfersku fiziku (NOAA), pokazala je da je količina topline u oceanima 2019. dosegnula rekordnu razinu. Proteklih pet godina najtoplijih je pet godina u oceanima u povijesti mjerenja suvremenim instrumentima, a proteklih deset godina također je najtoplijih deset godina u povijesti mjerenja.
- Apel za klimatsku akciju koji je potpisalo oko 550 hrvatskih znanstvenica i znanstvenika, dana 14. siječnja predan je Predsjedniku RH, Vladi, Saboru i Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.
Suvremeno mjerenje temperatura započelo je 1850.
WMO se koristi skupinama podataka (temeljenim na mjesečnim klimatološkim podacima iz Globalnih sustava motrenja) Američke nacionalne oceanografske i atmosferske službe (NOAA), NASA-inog Goddardovog instituta za svemirske studije i Centra Hadley Britanske nacionalne meteorološke službe te Odsjeka za klimatološka istraživanja Sveučilišta East Anglia u Ujedinjenoj Kraljevini.
Također se koristi skupinama podataka reanalize Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze i njegove Službe za klimatske promjene Copernicus te Japanske meteorološke agencije. Tom metodom kombiniraju se milijuni meteoroloških i pomorskih opažanja, uključujući satelitska opažanja, s modelima kako bi se dobila potpuna reanaliza atmosfere. Kombinacijom opažanja i modela omogućuje se procjena temperatura u bilo kojem trenutku i na bilo kojem mjestu na čitavom planetu, čak i u područjima za koja imamo malo podataka kao što su polarna područja.
Razlika između pet skupina podataka iznosila je 0,15 °C, pri čemu su i najviša (1,05 °C) i najniža (1,20 °C) vrijednost bile za preko 1 °C više od polazne vrijednosti predindustrijskog razdoblja.
DHMZ / Ekovjesnik