WMO: U sljedećih pet godina mogli bismo prijeći prag od 1,5 stupnjeva Celzija
Nova klimatska predviđanja procjenjuju daljnji porast globalnih temperatura u narednih pet godina
Sjećate se izvještaja Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) iz listopada 2018. godine prema kojem nam preostaje još svega desetak godina da globalno zatopljenje zadržimo na najviše 1,5 °C, nakon čega će zatopljenje od samo pola stupnja znatno pogoršati rizik od poplava, suša, ekstremnih toplina i siromaštva za stotine milijuna ljudi? Čini se da ćemo taj prag prijeći puno ranije nego što smo mislili i to već tijekom narednih pet godina.
Prema novom izvještaju Svjetske meteorološke organizacije (WMO) prosječne globalne temperature bit će vjerojatno najmanje 1,0 °C iznad predindustrijskih razina (1850.-1900.) - praga koji smo prvi put prešli 2015., i to svake godine u razdoblju od 2020. do 2024. godine (vrlo je vjerojatno da će biti u granicama od 0,91 - 1,59 °C). Također, navodi se 20-postotna vjerojatnost da će najmanje u jednoj od sljedećih pet godina prosječna temperatura na Zemlji biti 1,5 °C iznad predindustrijskih razina, a ta će vjerojatnost i dalje rasti.
Izvještaj predstavlja redovno godišnje ažuriranje podataka o promjenama klime te se temelji na podacima nacionalnih meteoroloških službi, kao i na predviđanjima međunarodno priznatih klimatologa te najboljih računalnih modela vodećih klimatskih centara širom svijeta. Osim što daje pregled svjetske klime u razdoblju od sljedećih pet godina, izvještaj naglašava hitnu potrebu provođenja transformativne globalne klimatske politike, posebno ako globalno zatopljenje i dalje želimo ograničiti znatno ispod 2 stupnja Celzija, cilja koji se temelji na Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama.
Sve dosadašnje studije pokazuju da je posljednje desetljeće bilo najtoplije, a 2019. druga najtoplija godina od početka mjerenja, odmah poslije rekordne 2016. godine. Također, prosječna globalna temperatura već je 1,0 °C viša u odnosu na predindustrijske razine, a posljednje petogodišnje razdoblje bilo je najtoplije od početka mjerenja.
U izvještaju Svjetske meteorološke organizacije (WMO) navodi se 70-postotna vjerojatnost da će se u jednom ili više mjeseci tijekom narednih pet godina zabilježiti najmanje 1,5 °C viša prosječna temperatura u odnosu na predindustrijsko razdoblje. No ipak, izuzetno je mala vjerojatnost (tri posto) da će prosječna temperatura za razdoblje 2020.-2024. biti 1,5 °C iznad predindustrijskih razina.
U razdoblju od 2020.-2024. u gotovo svim regijama svijeta, osim u području južnih oceana, vjerojatno će biti toplije; sjeverni i istočni dijelovi Južne Amerike bit će sušniji, a vlage će biti znatno više na višim nadmorskim razinama i na području Sahela (granična zona u Africi između Sahare na sjeveru i plodnije regije Sudan na jugu). Sjeverni Atlantik mogao bi imati jače zapadne vjetrove što bi moglo utjecati na češću pojavu oluja u zapadnoj Europi.
Već ove godine velike kopnene površine sjeverne polutke vjerojatno će biti za preko 0,8 °C toplije u odnosu na razdoblje 1981.–2010., a Arktik će se po svemu sudeći zagrijavati dvostruko brže od ostatka planeta. Najmanji porast temperature očekuje se u tropima i na srednjim širinama južne hemisfere, dok će 2020. mnogi dijelovi Južne Amerike, južne Afrike i Australije vjerojatnije biti topliji u odnosu na razdoblje 1981.-2010.
- Izvor: WMO
„Ovaj izvještaj pokazuje da je pred nama ogroman izazov ispunjenja Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama i ograničenja porasta globalne temperature znatno ispod 2 stupnja Celzija u odnosu na predindustrijske razine, odnosno pojačanih nastojanja da se porast zaustavi na 1,5 stupnja Celzija“, rekao je glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije Petteri Taalas.
Predviđanja uzimaju u obzir prirodne varijacije, kao i utjecaj ljudi na klimu, kako bi se omogućile najpreciznije procjene temperatura, oborina, obrazaca vjetra i drugih varijabli za narednih pet godina. Modeli ipak ne uzimaju u obzir promjene u emisiji stakleničkih plinova i aerosola kao posljedica tzv. lockdowna izazvanog pandemijom COVID-19.
„Svjetska meteorološka organizacija je više puta naglašavala da industrijsko i gospodarsko usporavanje uslijed pandemije COVID-19 nije zamjena za održive i koordinirane klimatske akcije. Zbog vrlo dugog životnog vijeka CO2 u atmosferi, ne očekuje se da će utjecaj pada emisija ove godine dovesti do smanjenja koncentracije CO2 u atmosferi koje pokreću porast globalne temperature “, izjavio je Taalas.
„Iako je pandemija COVID-19 uzrokovala ozbiljnu međunarodnu zdravstvenu i ekonomsku krizu, neuspjeh u borbi s klimatskim promjenama stoljećima može prijetiti ljudskom blagostanju, ekosustavima i gospodarstvima. Stoga bi svjetske vlade trebale iskoristiti priliku za provođenje klimatskih akcija kao dijela programa zelenog oporavka i osigurati održivi gospodarski rast“, dodao je Petteri Taalas.
Profesor Adam Scaife, voditelj ureda za dugoročna predviđanja u Met Office centru Hadley, izjavio je „kako s povećavanjem intenziteta klimatskih promjena koje uzrokuju ljudi, postaje sve važnije da svjetske vlade i donositelji odluka razumiju i ozbiljno shvaćaju trenutne klimatske rizike na godišnjoj osnovi.“
To također znači da nije kasno za promjenu te da se svjetski lideri mogu odlučno posvetiti provedbi globalnog Green New Deala, i to zaustavljanjem korištenja fosilnih goriva, smanjenjem emisija u svim sektorima gospodarstva i poduzimanjem svega što je u njihovoj moći kako bi se osiguralo da se zajednice – a posebno one najugroženije - mogu prilagoditi klimatskim promjenama. To neće biti lako, ali nečinjenje samo može uzrokovati katastrofalne posljedice za cijelo čovječanstvo.
S.F. / Ekovjesnik