Predstavljena Strategija za održivu i pametnu mobilnost
Temeljita preobrazba prometa: Europska komisija predstavila svoj plan za zelenu, pametnu i cjenovno pristupačnu mobilnost
Provedbom Strategije utjecat će se na stvaranje učinkovitijeg i otpornijeg prometnog sustava, koji je na dobrom putu prema smanjenju emisija u skladu s ciljevima Europskog zelenog plana
Kako se navodi u priopćenju Europske komisije, svi načini prijevoza moraju postati održiviji, uz veću dostupnost zelenih alternativnih opcija i odgovarajuće poticaje za poticanje tranzicije, a konkretne ključne etape pomoći će da se europski prometni sustav održi na pravom putu prema pametnoj i održivoj budućnosti.
Tako se do 2030. očekuje da će europskim cestama voziti najmanje 30 milijuna automobila bez emisija te da će stotinu europskih gradova biti klimatski neutralno. Na europskoj razini udvostručit će se željeznički promet velikih brzina, a planirano kolektivno putovanje za putovanja kraća od 500 km trebalo bi biti ugljično neutralno. Sljedećih deset godina u velikim će se razmjerima uvoditi automatizirana mobilnost, a za tržište će biti spremna i plovila s nultom stopom emisija.
Do 2035. godine se očekuje kako će za tržište biti spremni veliki zrakoplovi s nultom stopom emisija, dok bi do 2050. gotovo svi automobili, kombiji, autobusi i nova teška vozila trebala biti bez emisija. Udvostručit će se željeznički teretni promet, a potpuno operativna bit će multimodalna transeuropska prometna mreža (TEN-T) za održiv i pametan promet uz brzu povezivost.
Deset ključnih područja djelovanja za ostvarivanje vizije
Kako bi se navedeni ciljevi realizirali, Strategijom su utvrđene ukupno 82 inicijative u deset ključnih područja djelovanja od kojih svaka sadržava konkretne mjere.
Za povećanje održivosti prometa planiraju se sljedeće mjere:
- znatno povećanje broja vozila, plovila i zrakoplova s nultom stopom emisija, veća upotreba obnovljivih izvora energije i niskougljičnih goriva te uvođenje povezane infrastrukture, primjerice postavljanjem tri milijuna javnih stanica za punjenje do 2030.
- stvaranje zračnih i morskih luka bez emisija, primjerice provedbom novih inicijativa za promicanje održivih zrakoplovnih i brodskih goriva
- zdrava i održiva međugradska i gradska mobilnost, među ostalim udvostručenjem željezničkog prometa velikih brzina i razvojem dodatne biciklističke infrastrukture tijekom sljedećih deset godina
- ekologizacija prijevoza tereta, primjerice udvostručenjem željezničkog prijevoza tereta do 2050.
- određivanje cijena ugljika i pružanje boljih poticaja korisnicima, primjerice provedbom sveobuhvatnog skupa mjera za pravedno i učinkovito određivanje cijena u svim vrstama prijevoza.
Inovacije i digitalizacija bi u budućnosti trebali oblikovati kretanje putnika i tereta, a u tu svrhu Strategija predviđa uvođenje povezane i automatizirane multimodalne mobilnosti, što znači da će putnici moći kupovati karte za multimodalna putovanja, a da će se teret bez poteškoća prevoziti različitim vrstama prijevoza. Također, poticat će se inovacije te upotrebe podataka i umjetne inteligencije za pametniju mobilnost, između ostalog uvođenjem bespilotnih letjelica te daljnjim mjerama za izgradnju zajedničkog europskog prostora za podatke o mobilnosti.
Kako je promet je jedan od sektora koji je trenutno najteže pogođen pandemijom COVID-19, Komisija se s ciljem povećanja otpornosti sektora prometa obvezuje na jačanje jedinstvenog tržišta. Primjerice, do 2030. će se intenzivnije raditi i ulagati u dovršetak transeuropske prometne mreže (TEN-T), a oporavak će se podupirati većim javnim i privatnim ulaganjima u modernizaciju flota u svim vrstama prijevoza. Zatim, osigurat će se pristupačnost i dostupnost nove mobilnosti u svim regijama i za sve putnike, uključujući one sa smanjenom pokretljivošću, te povećati privlačnost sektora za radnike, kao i povećati sigurnost i zaštita u prometu za sve vrste prijevoza. Time će se broj smrtnih slučajeva do 2050. nastojati smanjiti gotovo na nulu.
Prometni sustav je iznimno važan za europska poduzeća i globalne lance opskrbe te čini oko 5 % BDP-a EU-a i zapošljava više od 10 milijuna ljudi u Europi. No ipak, Europa se suočava s negativnim posljedicama prometa, kao što su emisije stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari, buka, prometne nesreće i zagušenje, a emisije iz prometa čine otprilike jednu četvrtinu ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u.
Poticaj za preobrazbu dolazi u vrijeme kada se cijeli prometni sektor još uvijek suočava s posljedicama pandemije koronavirusa, no veća javna i privatna ulaganja u modernizaciju i ekologizaciju flota i infrastrukture te jačanje jedinstvenog tržišta trebali bi omogućiti da promet u EU-u postane održiviji, konkurentniji te otporniji na sve buduće krize.
Na kraju, mobilnost treba biti dostupna i pristupačna svima, ruralne i udaljene regije moraju biti kvalitetno povezane, a prometni sektor bi k tome trebao osigurati dobre socijalne uvjete i privlačna radna mjesta.
Europska komisija / Ekovjesnik