Montreal predstavio ambiciozan desetogodišnji klimatski plan
Ubrzano napuštanje fosilnih goriva, više drveća, parkova i zelenih površina, poticanje „čistog“ prijevoza i još puno toga
Montreal je krajem prošlog tjedna predstavio svoj klimatski plan kojim će tijekom narednih deset godina nastojati drastično smanjiti emisije stakleničkih plinova i postići klimatsku neutralnost do 2050.
Kanadski Montreal ima ambiciozan cilj postati klimatski neutralan grad do 2050., a prošlog je četvrtka objavio detaljan desetogodišnji klimatski plan.
„Naš plan je prilično ambiciozan, ali njime određujemo put kojim ćemo odlučno koračati ususret klimatski neutralnoj budućnosti“, kazala je gradonačelnica Montrela Valérie Plante.
Klimatski plan 2020-2030 obuhvaća 46 aktivnosti, uključujući sadnju pola milijuna novih stabala, davanje prioriteta električnim automobilima s više parkirališta i punionica te općenito održivim načinima prijevoza (javni prijevoz, pješačenje, vožnja biciklom), napuštanje grijanja na prirodni plin i lož ulje, subvencioniranje energetske obnove i podizanje energetske učinkovitosti zgrada, smanjenje bacanja hrane i dr.
Slijedom već započetih aktivnosti na prenamjeni i revitalizaciji javnih površina, središte grada očekuju brojne promjene, a velik broj parkirnih mjesta zamijenit će se biciklističkim stazama te novim parkovima i zelenim površinama. Montreal također želi stvoriti zonu s nultom emisijom, sličnu onoj koju imaju Pariz i London, a kojoj bi pristup imala isključivo vozila na električni pogon.
„Poput Montreala, gradovi poput New Yorka, Pariza i Toronta obvezali su se na postizanje klimatske neutralnosti do 2050. Montreal je već pokrenuo cijeli niz mjera kojima se bori protiv klimatskih promjena, primjerice poticanjem aktivnog i javnog prijevoza te uređenjem novih parkova i zelenih parkova, ali moramo učiniti puno više od toga“, rekla je gradonačelnica Valérie Plante. „Poticanjem kolektivnih aktivnosti, uspjet ćemo smanjiti emisije stakleničkih plinova, zaštititi našu biološku raznolikost i prirodno okruženje te poboljšati kvalitetu života.“
Klimatski plan uključuje i obvezu primjene „klimatskog testa“ na sve gradske odluke, od financija i infrastrukture do javne politike. Montreal će također za borbu protiv klimatskih promjena namijeniti 10-15 posto desetogodišnjeg proračuna.
Okolišne organizacije ipak izražavaju sumnju u uspješnost plana
Kanadska neprofitna organizacija Équiterre navodi kako plan nudi velik broj zanimljivih i inovativnih mjera, a posebno zadovoljstvo izražava namjerom uvođenja klimatskog testa na sve gradske odluke. „Time se postavlja novi standard za sve javne uprave“, komentirao je Marc-André Viau iz Équiterrea. Organizacija je, međutim, vrlo oprezna u pogledu sposobnosti Montreala da ispuni zacrtane ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova te smatra kako je plan njihovog smanjenja do 2030. nejasan.
Svoju potporu montrealskom klimatskom planu izrazio je i Greenpeace koji ističe kako se njime Montreal pozicionirao među vodeće gradove Sjeverne Amerike. „Pozdravljamo utvrđivanje ciljeva i mjera usmjerenih na brzo smanjenje upotrebe nafte i plina, ali jasno je da plan još uvijek nema sredstava koja bi osigurala ispunjavanje ciljeva za 2030. Montreal će morati udvostručiti napore, a provincijske vlade, kao i savezna kanadska vlada morat će pružiti veću podršku kako bi Montreal mogao ispuniti svoj cilj smanjenja stakleničkih plinova za 2030. godinu; cilj koji ipak ne ispunjava ono što zahtijeva znanost“, stoji u Greenpeaceovom priopćenju.
S obzirom da se planet već zagrijao za oko 1,2 °C, globalne emisije stakleničkih plinova se u razdoblju od 2020.-2030. godine moraju smanjivati godišnjom stopom od 7,6 posto, kako bi se porast globalne temperature ograničio na cilj od 1,5 °C postavljen Pariškim sporazumom. Greenpeace ističe kako to odgovara ukupnom smanjenju za 55 % u razdoblju 2018.-2030. Grad Montreal teži smanjenju svojih emisija stakleničkih plinova za 55 % do 2030. u odnosu na razinu iz 1990. godine, a u klimatskom planu procjenjuje se da će Montreal 2020. godine emitirati 11.000 kilotona CO2 ekvivalenta, što već odgovara smanjenju emisija od 30 % u odnosu na 1990.
S.F. / Ekovjesnik