Otkriveni detalji pariškog plana sadnje 170.000 stabala do 2026.
Više zelenila za otporan, ugodan i zdraviji grad
Duž ulica, glavnih avenija i prometnih žila kucavica niknut će novi vrtovi i drvoredi, planira se i sadnja pet urbanih šuma, izrada „bioklimatskog“ prostornog plana pariške aglomeracije... Ukratko, Pariz želi postati najzelenija prijestolnica svijeta, a plan za sadnju 170.000 stabala do 2026. godine otkiva zamjenik pariške gradonačelnice Christophe Najdovski.
Već smo ranije izvijestili o pokretanju prave zelene revolucije zahvaljujući kojoj će Pariz u narednih šest godina postati bogatiji za 170.000 stabala. Ozelenjavanje Pariza jedan je od glavnih prioriteta pariške gradske uprave kako bi se njegovo stanovništvo u skoroj budućnosti moglo lakše nositi sa sve učestalijim i intenzivnijim toplinskim valovima te klimatskim promjenama.
Kult stabla uistinu pušta korijene u Parizu – u gradu koji je izrazito gusto izgrađen, s izraženim problemima nedostatka parkova i zelenih površina, velikog onečišćenja zraka, ugrožene biološke raznolikosti i suočavanja s klimatskim promjenama. Svako je stablo postalo predmetom poštovanja; uklanjanje samo jednog izaziva pravu dramu, a sadnja novih stabala te uređenje svake nove pa i najmanje zelene površine ili parka povod je za svečanost. Tijekom prošlogodišnjih lokalnih izbora na kojima je osvojila svoj drugi mandant, gradonačelnica Anne Hidalgo obećala je da će „u narednih šesti godina posaditi 170.000 stabala, i to gdje god je to moguće".
Njezin zamjenik zadužen za ozelenjavanje grada, zelene površine, biološku raznolikost i zaštitu životinja, Christophe Najdovski (EELV - Zeleni), u svom razgovoru za francuski tjednik Le Journal du Dimanche u nedjelju je otkrio detalje „prvog plana Grada Pariza za sadnju stabala“, izrađenog u suradnji s nekoliko organizacija za zaštitu okoliša, koji u javno savjetovanje kreće već u srijedu 27. siječnja. Kako nema vremena za gubljenje, konačni plan mora usvojiti pariško Gradsko vijeće u ljeto 2021. godine.
- Christophe Najdovski, zamjenik pariške gradonačelnice / Foto: Twitter
„Želimo napisati pravi manifest za drveće u Parizu“, objašnjava Christophe Najdovski. „Ulog je velik: njime ćemo definirati urbani krajolik glavnog grada za idućih pedeset ili šezdeset godina, koliko zapravo iznosi očekivani životni vijek jednog stabla u gradu [nasuprot više od 100 godina u prirodi].“
Najdovski ističe „brojne usluge ekosustava“ koje stabla pružaju gradu i njegovim stanovnicima. Poboljšavaju kvalitetu zraka upijajući „do 150 kilograma CO2 po osobi godišnje, što je ekvivalent putovanju automobilom dužim od 1.000 kilometara“. Omogućuju ugodnu mikroklimu hlađenjem, odnosno „snižavanje temperature zraka do 8 °C tijekom toplinskih valova“. Najbolji su prirodni klima uređaji i „naši najbolji saveznici u borbi protiv klimatske krize“, pročišćavaju zrak od štetnih čestica i prašine, reguliraju i filtriraju kišnicu, omogućuju bolje održavanje i kvalitetu tla. Osim toga, vrlo su važna za biološku raznolikost jer je „na svakom stablu u prosjeku obitavaju 423 vrste insekata, a o pticama da i ne govorimo“. Konačno, pružaju „brojne koristi psihološkom i fiziološkom zdravlju stanovnika“.
- U Parizu se ne ozelenjuju samo ulice i trgovi, školska dvorišta, krovovi i pločnici, već i vodene površine kanala / Ville de Paris
170.000 stabala... od toga 100.000 duž pariške obilaznice Périphérique
Pariz trenutno raspolaže s pola milijuna stabala, od kojih se njih 300.000 nalazi u gradskim šumama – u dva „plućna krila“ grada, Bulonjskoj šumi (Bois de Boulogne) i Bois de Vincennes. Na gradskim je ulicama još 106.000 stabala, 41.500 u gradskim parkovima i vrtovima, 32.600 na grobljima te 12.270 u sklopu javnih zgrada i objekata. Broj stabala na privatnim zemljištima je za sada nepoznat.
Prvi zamjenik pariške gradonačelnice Emmanuel Grégoire (Socijalistička partija - PS) priprema reviziju postojećeg i izradu budućeg „bioklimatskog“ prostornog plana pariške aglomeracije, koji bi se nakon dvije godine javnog savjetovanja i jedne godine javne rasprave trebao usvojiti do kraja 2023. godine. Plan će se baviti zaštitom postojećeg zelenog fonda, ali i masovnom sadnjom stabala koja tek predstoji: „Novim će se propisima utvrditi da drveće ne smije biti tek jedan od elemenata prilagodbe klimatskim promjenama, već će biti stavljeno u srž svakog razvojnog projekta“, inzistira Christophe Najdovski. „Time pokrećemo pravu urbanu revoluciju!“
Osim toga, Najdovski nabraja cijeli niz „pionirskih i konkretnih“ akcija, a kako bi se postigao ambiciozan cilj sadnje čak 170.000 stabala, gradska uprava na području pariške obilaznice planira posaditi njih čak 100.000. Ovdje će se drveće i biljke saditi vrlo gusto, primjerice, čak 30 do 50 biljaka po četvornom metru, prema priznatoj metodi japanskog botaničara Akire Miyawakija.
>>> Pročitajte još >>> Sve za četvrt sata – vrijeme je za novo urbano planiranje!
Ozelenjavanje deset glavnih prometnica, uređenje stotinu „vrtnih ulica“
U strogom središtu Pariza i četvrtima s nedostatkom parkova i zelenih površina (9. i 10. arondisman), drvoredi će se za početak posaditi duž deset glavnih avenija i to još tijekom ove godine. Popis avenija predviđenih za ozelenjavanje još nije konačan, no jedna od njih svakako je Avenija Wagram (17. arondisman) koja bi trebala biti opremljena s dva dodatna drvoreda 2022. godine, i to „kao na početku 20. stoljeća, prije dolaska automobila“. Najdovski također ističe kako se arhitekti iz nacionalnog udruženja Architectes des Bâtiments de France (ANABF), odgovornog za zaštitu francuske arhitektonsko-krajobrazne baštine, ponekad protive projektima ozelenjavanja, zbog čega je, primjerice, stavljen veto na svaku ideju o ozelenjavanju Bulevara Opere (boulevard de l'Opéra).
- Ovako bi trebala izgledati urbana šuma ispred pariške Gradske vijećnice / © Apur-Céline Orsingher
Isto tako, tijekom mandata aktualne gradske vlasti do 2026. godine treba se urediti stotinjak „kvartovskih vrtnih ulica“, svojevrsnih uličnih zelenih oaza, a kako smo u više navrata izvijestili, gradonačelnica Pariza se također zalaže za sadnju „urbanih šuma“ na pet amblematskih lokacija grada: na trgovima ispred pariške Gradske vijećnice i željezničkog kolodvora Gare de Lyon (12. arondisman), trgovima place de la Bourse (Trg Burze, 2.) i place de Catalogne (Katalonski trg, 14) te u ulici rue Curial (19.).
Ovdje će se zasigurno pojaviti brojni tehnički problemi povezani s podzemnom infrastrukturom, podzemnom željeznicom, kanalizacijom i sl., no temeljem studije koju je u lipnju 2020. godine provelo udruženje L'Atelier parisien d'urbanisme (Apur), „na navedenim je lokacijama potvrđena mogućnost sadnje urbanih šuma“, istaknuo je Najdovski.
>>> Pročitajte još >>> Pariške Elizejske poljane do 2030. postaju „izvanredan park“
- Kvalitetu života u gradovima sada više nego ikada prije određuju pristupačnost, očuvani urbani okoliš i solidarnost svih građanki i građana. / Nicolas Bascop – Paris en commun
Oporba je sumnjičava
Ovog proljeća objavit će se i popis vrsta stabala planiranih za sadnju te odabranih temeljem preporuka botaničara. „Ideja je dobiti raznolikost stabala koja će se moći oduprijeti eventualnim zarazama i nametnicima te koja će biti otpornija na djelovanje klimatskih promjena“, precizira Christophe Najdovski. Tako će dosad najbrojnije platane svoje mjesto prepustiti kostelama, sremzama i japanskim soforama.
Najdovski je također izjavio kako se prije ljeta s velikim javnim i privatnim tvrtkama namjeravaju potpisati povelje o sadnji stabala, kako bi ih se potaknulo na financiranje ozelenjavanja, a što se tiče eventualnog uklanjanja postojećih stabala, ono se mora „svesti na najnižu moguću mjeru“. Preispitat će se svi zahtjevi za rušenjem stabala, a sadašnje pravilo zamjene svakog posječenog stabla jednim novim povećat će se na najmanje dva ili tri nova stabla. Revidirat će se i same cijene usluga rušenja stabala kako bi se pojedince i tvrtke odvratilo od te namjere.
U gradskoj upravi također smatraju kako ova tema ne bi trebala izazvati preveliko protivljenje oporbe jer je riječ o rješavanju problema koji se tiče dobrobiti i budućnosti svih građana. Udruge za zaštitu okoliša pozdravljaju plan ozelenjavanja, no kako ističe predsjednica francuskog saveza udruga za zaštitu prirode i okoliša France Nature Environnement (FNE), Christine Nedelec, „stvari idu u dobrom smjeru, međutim, znamo da prosječna apsorpcijska sposobnost stabla iznosi 30 kilograma CO2 godišnje, a da građevine u Parizu generiraju gotovo milijun tona CO2 svake godine,“ Nedelec stoga tvrdi kako bi se svake godine trebalo posaditi 33 milijuna stabala te traži uvođenje moratorija na nove urbanističke projekte.
Najdovski zaključuje kako se betonizacija grada sigurno neće dopustiti i da će drveće uistinu postati središte svih budućih projekata. „Kao što je prvi mandat Anne Hidalgo obilježen velikim ulaganjem u biciklističku infrastrukturu, u drugom će to biti ozelenjavanje grada.“
S.F. / Ekovjesnik