Alarmantan izvještaj BirdLifea: Svakoj petoj ptici u Europi prijeti izumiranje!

Morske ptice, guščarice, barske ptice i ptice grabljivice najugroženije su vrste ptica u Europi te im brojnost najbrže opada

Crvena lista analizira regionalni rizik od izumiranja 544 vrste ptica u 50 država i teritorija Europe, a svakoj vrsti pridodan je status od „najmanja zabrinutost” do „izumrla”.

Brojnost svake treće ptičje vrste u Europi opala je u posljednjih nekoliko desetljeća, a svaka peta ptičja vrsta je pod prijetnjom ili blizu prijetnje od izumiranja, objavila je u novom izvještaju „Europska crvena lista ptica 2021“ („European Red List of Birds") organizacija BirdLife, koju u Hrvatskoj predstavlja udruga Biom. Crvena lista analizira regionalni rizik od izumiranja 544 vrste ptica u 50 država i teritorija Europe, a svakoj vrsti pridodan je status od „najmanja zabrinutost” do „izumrla”

Podatke o pticama prikupile su tisuće stručnjaka i volontera iz cijele Europe. Ovo je četvrta procjena stanja ptica koju je napravio BirdLife International – prethodne procjene objavljene su 1994., 2004. i 2015. godine. Novi izvještaj objavljen je jučer, u istom tjednu kada UN-ova Konvencija o bioraznolikosti raspravlja o novom planu borbe protiv globalne krize divljih vrsta.

S obzirom na to koliko su ptice osjetljive na sve promjene u okolišu, one su savršeni indikator za razumijevanje stanja naše planete. Sav život na planeti je povezan, tako da kad su ptice ugrožene – svi smo ugroženi.

Neki od glavnih nalaza BirdLifeove studije:

  • 1 od 5 vrsta ptica u Europi pod prijetnjom je ili blizu prijetnje od izumiranja
  • Brojnost 1 od svake 3 vrste ptice u Europi opala je posljednjih desetljeća
  • Morske ptice, guščarice, barske ptice i ptice grabljivice najugroženije su vrste ptica u Europi te im brojnost najbrže opada
  • Morska staništa, poljoprivredna zemljišta, vlažna staništa i travnjaci vrste su staništa s najugroženijim vrstama i onima kojima opada brojnost
  • Većini ševa, strnadica i svračaka opada brojnost; druge velike taksonomska grupe sa značajnim opadanjem brojnosti su patke i barske ptice
  • 71 ptičja vrsta (njih 13%) je ugrožena u Europi
  • Dodatnih 35 vrsta (njih 6%) je blizu ugroženosti
  • 5 ptičjih vrsta još uvijek je regionalno izumrlo

Kao glavni uzroci opadanja ptičjih populacija u Europi navode se:

  • Veliki razmjeri promjena korištenja zemljišta – status šljuke kokošice (Gallinago gallinago) promijenjen je s „najmanja zabrinutost” na „osjetljiva” prvenstveno zbog gubitka staništa i degradiranja prostora za gniježđenje
  • Intenzivne poljoprivredne prakse – status grlice (Streptopela turtur) ostao je „osjetljiva” jer intenzivne poljoprivredne prakse uništavaju njena mjesta gniježđenja dok snažni pesticidi izazivaju snažno opadanje dostupnosti hrane
  • Pretjerano crpljenje morskih resursa – status gavke (Somateria mollissima) promijenjen je s „najmanja zabrinutost” na „osjetljiva”, zbog kombinacije čimbenika, uključujući bolesti i manjak hrane
  • Zagađenja kopnenih voda – status crnogrlog gnjurca (Podiceps nigricollis) promijenjen je s „najmanja zabrinutost” na „osjetljiva”, najvjerojatnije zbog zagađenja vode uslijed poljoprivrednih aktivnosti i urbanog otjecanja
  • Neodržive i učestale šumarske prakse – status velikog djetlića (Dendrocopos major) ostao je „najmanja zabrinutost”, ali mu brojnost opada, uglavnom zbog neodrživih šumarskih praksi
  • Razvoj infrastrukture – status španjolskog orla (Aquila adalberti) i dalje je „osjetljiv” jer ova populacija pati od visokog mortaliteta zbog elektrokucije na energetskoj infrastrukturi

  • Crvena lunja (Milvus milvus) / © nh53 via Flickr

Iako su glavne informacije s nove Europske crvene liste zabrinjavajuće, ima i dobrih vijesti. Poboljšani status crvene lunje (Milvus milvus) i azurskog burka (Pyrrhula murina) – dvije značajne konzervatorske priče o uspjehu – pokazuje da ciljani pristup oporavku vrsta djeluje, dok intervencije poput dobro dizajniranih agroekoloških modela mogu pružiti životnu šansu opadajućim vrstama kao što je kosac (Crex crex).

„Unatoč svim mjerama koje se na području Europe, prije svega u Europskoj uniji, provode kako bi se očuvale ptice, jasno je na primjerima različitih vrsta kako one ili nisu dovoljne, ili se ne implementiraju na odgovarajući način. Nužno je značajno izmijeniti uobičajene prakse u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu kako bi one u što manjoj mjeri negativno utjecale na ptice. Ukoliko ne nastupe značajnije promjene u spomenutim praksama, za očekivati je kako će se u idućem Crvenom popisu još veći broj čestih vrsta ptica naći u kategorijama koje upozoravaju na povećan rizik od njihovog izumiranja.“ – izjavio je Dubravko Dender, stručni savjetnik za očuvanje ptica u udruzi Biom.

„Jedna od poruka s ove Crvene liste je da možemo popraviti tešku situaciju europskih ptica. Ptičje populacije u Europi opadaju uglavnom zbog gubitka staništa, no postoje rješenja za taj problem. Restauracijski radovi velikih razmjera, uz zaštitu nekolicine preostalih staništa u Europi, neće pomoći samo pticama da prežive, nego će pomoći i u preživljavanju čovjeka.“ – kazala je Claire Rutherford (BirdLife Europe), stručna suradnica za vrste.

„Ovi rezultati pokazuju da ne uspijevamo održivo upravljati našim kopnom, kopnenim vodama i morima. Želimo i trebamo Europu koja će predvoditi svijet u obnovi okoliša, ali da bi se to dogodilo, potrebno je ništa manje nego transformiranje naših ekonomija. Ovo transformiranje mora početi SADA, u razdoblju koje je UN nazvao 'desetljećem ekološke restauracije'”. – izjavio je Martin Harper, regionalni direktor BirdLife Europe.

Cijeli dokument Europska crvena lista ptica 2021 dostupan je u PDF formatu na engleskom jeziku putem sljedeće poveznice.

BirdLife International je najveća svjetska mreža za zaštitu prirode. Čini je više od 120 BirdLife partnera diljem svijeta, s gotovo 11 milijuna podržavatelja, 7.000 lokalnih skupina za zaštitu prirode i 7.400 zaposlenih. BirdLife je nadaleko priznat kao svjetski lider u zaštiti ptica. Kao službena institucija za ptice za Crvenu listu IUCN-a (www.iucnredlist.org), BirdLife koordinira proces evaluacije svih vrsta ptica na svijetu prema kategorijama i kriterijima Crvene liste. Vrste se raspodjeljuju u osam kategorija rizika od izumiranja, prema tome zadovoljavaju li kriterije povezane s populacijskim trendom, veličini populacije i strukture i geografskim područjem. Vrste koje su zavedene kao kritično ugrožene, ugrožene ili osjetljive zajedno se opisuju „pod prijetnjom“. Ptice se dijele u kategorije: izumrle, izumrle u prirodi, kritično ugrožene, ugrožene, osjetljive, gotovo ugrožene, najmanje zabrinjavajuće te nedovoljno poznate.

 

  • Udruga BIOM / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Mala sumatranska tigrica čeka izbor najboljeg imena

Mladunče sumatranskog tigra na svijet je došlo početkom godine i čeka da joj posjetitelji internetske stranice rimskog Bioparka izaberu jedno od predloženih imena. Čuvari Bioparka predložili su tri: Dewi, Sakti i Kala. Koje vam se ime najviše sviđa?

Loša vijest s Crvene liste zaštićenih vrsta: kultne grabljivice u strmom padu

Kultnim vrstama poput andskog kondora, sekretara, kratkorepog orla i velikog orla sada prijeti visoki rizik od izumiranja, utvrdio je BirdLife International. Za neke vrste, ozbiljnost i uzroci opadanja broja zrcali katastrofalnu krizu strvinara posljednjih godina, a posebno zabrinjava činjenica da bi se problemi mogli širiti na nove vrste i nove kontinente.

U Europi 600 milijuna ptica manje nego 1980.!

Novo istraživanje ptica gnjezdarica pokazuje da ih je od 1980. do 2017. godine s područja EU nestalo oko 600 milijuna, što znači gubitak svake šeste ptice u 40 godina, izvijestila je Udruga Biom!

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER