Ova vrsta još uvijek nastanjuje većinu austrijskih saveznih zemalja, ali danas se može vidjeti tek na malobrojnim mjestima. Čista voda i prirodni vodotoci s retencijskim prostorima, koji gradove i sela štite od poplava, od ključne su važnosti i za malu prutku i za građane.

U Austriji je 2026. godine zabilježeno gotovo 70 područja u kojima obitava ova ugrožena vrsta, što je znatan porast u odnosu na prethodnu godinu. Nažalost, sezona gniježđenja za mnoge parove nije bila osobito uspješna, uz najniži uspjeh gniježđenja u posljednjih 15 godina.

Tim za okoliš praškog okruga Prag 1 već je prošle godine započeo s postavljanjem hranilica za ptice na području središta grada, a ove je godine projekt dodatno unaprijedio i proširio u suradnji s Češkim ornitološkim društvom. Projekt ima ekološku i edukacijsku vrijednost, osobito za obitelji s djecom.

Staklene površine u naseljenim područjima predstavljaju jednu od najvećih opasnosti za ptice. Osobito u vrijeme seobe ptica u proljeće i jesen, ostakljene površine postaju smrtonosne zamke – pa tako i nadstrešnice na autobusnim i željezničkim stajalištima.

Zabrinuti građani šalju Europskoj komisiji poruku podrške za prirodu kroz kampanju koju provode WWF i druge europske nevladine organizacije

Glavna područja gniježđenja carskih orlova (orlova krstaša) nalaze se u nizinama Donje Austrije gdje se ove godine gnijezdilo 40 od 50 parova. Svoja gnijezda grade u otvorenom kultiviranom krajoliku i u šumama, a njihova populacija širi se dalje prema zapadu i Gornjoj Austriji.

Hrvatska je proširila ekološku mrežu Natura 2000 i na morsko područje te su ovom prilikom prvi put proglašena područja važna za očuvanje morskih ptica iz roda cjevonosnica – gregule (Puffinus yelkouan) i kaukala (Calonectris diomedea).

Povodom Svjetskog dana zaštite okoliša, Udruga Biom pokreće donacijsku kampanju „Za susjedstvo koje cvrkuće“ kojom poziva građane da postanu dobri susjedi pticama i aktivno se uključe u njihovo očuvanje.

Novi izvještaj organizacije BirdLife Europe & Central Asia otkriva da države članice EU-a nisu na putu da ispune ciljeve EU-a za zaustavljanje degradacije ekosustava i početak njihove obnove do 2030. godine. Europska unija je ovaj cilj prije gotovo pet godina postavila svojom Strategijom bioraznolikosti EU-a za 2030., ključnim dijelom Europskog zelenog plana.

Partnerstvo nevladinih udruga iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Albanije, koje zajednički rade na očuvanju ptica selica na Jadranskom preletničkom putu, predstavilo je kartu s označenim mjestima krivolova prepelica na Balkanu.