Milijarde ljudi diljem svijeta i dalje udišu nezdravi zrak

Povodom Svjetskog dana zdravlja, 7. travnja, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila ažurirane podatke o kvaliteti zraka za 2022. godinu

Gotovo cjelokupna svjetska populacija udiše zrak koji premašuje granične vrijednosti kvalitete zraka određene novim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i ugrožava njihovo zdravlje. Rekordan broj od preko 6000 gradova u 117 zemalja svijeta prati kvalitetu zraka, ali ljudi koji u njima žive su još uvijek izloženi štetnim koncentracijama lebdećih čestica i dušikovog dioksida.

Ovogodišnji Svjetski dan zdravlja obilježava se pod sloganom Naš planet, naše zdravlje kojim Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) želi podići svijest o utjecaju zdravog okoliša na dobrobit i zdravlje ljudi te važnosti poduzimanja hitnih akcija potrebnih za očuvanje zdravlja ljudi i planeta. Svjetska zdravstvena organizacija ističe kako posljedice pandemije i globalnog onečišćenja dovode do povećanja kroničnih nezaraznih bolesti poput karcinoma, kardiovaskularnih bolesti i astme te stoga naglašava važnost napuštanja upotrebe fosilnih goriva i poduzimanja drugih konkretnih mjera za smanjenje razine onečišćenja zraka.  

Uz objavu najnovijih podataka o kvaliteti zraka za 2022. godinu, Svjetska zdravstvena organizacija po prvi put izvještava o mjerenjima srednjih godišnjih koncentracija dušikovog dioksida (NO2), uz ozon i lebdeće čestice uobičajenog urbanog onečišćivača. Također, SZO uključuje i podatke o česticama promjera jednakog ili manjeg od 10 μm (PM10) ili 2,5 μm (PM2,5) koje su uglavnom uzrokovane ljudskim aktivnostima povezanih s izgaranjem fosilnih goriva.

Nova baza podataka o kvaliteti zraka pruža dosad najopsežnije dokaze o razmjerima izloženosti onečišćenju zraka, budući da od njenog posljednjeg ažuriranja 2018. godine, a posebno pokretanja u 2011. godini, uključuje podatke za dodatnih 2000 svjetskih gradova i naselja.  

U međuvremenu, prikupljeno je mnoštvo dokaza o štetnosti onečišćenja zraka koji ukazuju da čak i niske razine mnogih onečišćivača mogu biti izuzetno opasne za ljudsko zdravlje. Poznato je kako lebdeće čestice, posebno PM2,5, mogu duboko prodrijeti u pluća i krvotok ljudi, uzrokujući kardiovaskularne, cerebrovaskularne (moždani udar) i respiratorne bolesti. Osim toga, postoje dokazi da lebdeće čestice utječu i na druge organe te uzrokuju druge bolesti. Dušikov dioksid (NO2) je pak povezan s respiratornim bolestima, osobito astmom, te izaziva respiratorne simptome kao što su kašalj, piskanje u prsima i otežano disanje.

SZO je prošle godine revidirao i znatno postrožio svoje Smjernice o kvaliteti zraka (Global Air Quality Guidelines - AQGs) te radi zaštite zdravlja svjetske populacije preporučio nove dopuštene razine onečišćujućih tvari u zraku, od kojih neke također doprinose klimatskim promjenama.

„Trenutačna energetska kriza naglašava važnost ubrzanja prijelaza na čišće i zdravije energetske sustave“, rekao je dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus, glavni direktor Svjetske zdravstvene organizacije. „Visoke cijene fosilnih goriva, energetska sigurnost i hitnost rješavanja dvostrukih zdravstvenih izazova onečišćenja zraka i klimatskih promjena, naglašavaju hitnu potrebu brže tranzicije i to prema budućnosti u kojoj ćemo biti znatno manje ovisni o fosilnim gorivima.”

Mjere koje svjetske vlade mogu poduzeti za poboljšanje kvalitete zraka i zdravlja

Brojne svjetske vlade već poduzimaju korake za poboljšanje kvalitete zraka, no SZO poziva na intenziviranje aktivnosti kojima će se:

  • Usvojiti ili revidirati i implementirati nacionalni standardi kvalitete zraka u skladu s najnovijim Smjernicama o kvaliteti zraka SZO-a;
  • Pratiti kvaliteta zraka i identificirati izvori onečišćenja zraka;
  • Podržati prijelaz na isključivo korištenje čiste energije u kućanstvima za kuhanje, grijanje i rasvjetu;
  • Izgraditi sigurni i pristupačni sustavi javnog prijevoza i javni prostor prilagoditi pješacima i biciklistima;
  • Provesti stroži standardi o emisijama i učinkovitosti vozila te provoditi obvezni pregledi i održavanje vozila;
  • Investirati u podizanje energetske učinkovitosti zgrada i proizvodnju čiste električne energije;
  • Poboljšati industrijska proizvodnja i gospodarenje komunalnim otpadom;
  • Smanjiti spaljivanje biootpada u poljoprivredi, spriječiti šumski požari i određene aktivnosti poput proizvodnje drvenog ugljena te
  • Uključiti edukaciju o onečišćenju zraka u nastavne planove i programe za zdravstvene djelatnike i osigurati alate za angažiranje zdravstvenog sektora.

Razvijene zemlje manje onečišćene lebdećim česticama, ali većina gradova ima probleme s dušikovim dioksidom

U 117 zemalja koje prate kvalitetu zraka, zrak u 17 % gradova u zemljama s visokim dohotkom ne zadovoljava SZO-ove smjernice za kvalitetu zraka u pogledu PM2,5 ili PM10 čestica, dok to isto vrijedi za kvalitetu zraka u 99 % gradova zemalja s niskim i srednjim dohotkom.

Na globalnoj razini, zemlje s niskim i srednjim dohotkom su još uvijek više izložene nezdravim razinama lebdećih čestica u usporedbi s globalnim prosjekom, dok se podaci za dušikov dioksid razlikuju te pokazuju manje razlike. Oko 4000 gradova i naselja u 74 zemlje prikuplja podatke o NO2 na razini tla, a njihova mjerenja pokazuju da samo 23 % stanovništva udiše prosječne godišnje koncentracije NO2 koje zadovoljavaju ažurirane granične vrijednosti za koncentracije.

„Nakon pandemije je neprihvatljivo da i dalje godišnje imamo sedam milijuna smrtnih slučajeva koji se mogu spriječiti i bezbroj izgubljenih godina dobrog zdravlja zbog onečišćenja zraka. To je ono što govorimo kada pogledamo brdo podataka o onečišćenju zraka, dokaza i dostupnih rješenja. Ipak, još uvijek se previše ulaže u onečišćenje okoliša, a ne u čist, zdrav zrak”, rekla je dr. Maria Neira, direktorica SZO-ovog Odjela za okoliš, klimatske promjene i zdravlje.

Izuzetna važnost monitoringa kvalitete zraka

Stanovništvo zemalja nižeg i srednjeg dohotka najviše su izloženi onečišćenju zraka te je najmanje pokriveno mjerenjima kvalitete zraka, no situacija se popravlja, smatraju u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

Europa i, donekle, Sjeverna Amerika, ostaju regije s najopsežnijim podacima o kvaliteti zraka. Mnoge zemlje niskog i srednjeg dohotka, unatoč još uvijek nedostupnim mjerenjima PM2,5 čestica, ostvaruju velika poboljšanja u mjerenjima u odnosu na posljednje ažuriranje baze podataka SZO-a 2018, a povećan je i broj gradova i naselja u kojima se prati kvaliteta zraka.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Veća dostupnost zelenih površina godišnje bi u Zagrebu sačuvala 143 života

Institut za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal) objavio je rang listu europskih gradova s najvećim rizikom od smrti uslijed nedostatka zelenih površina. Europski gradovi godišnje bi mogli spriječiti čak 43.000 smrtnih slučajeva provođenjem preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o dostupnosti zelenih površina.

Bloombergova zaklada i Grad Pariz zajedno protiv ultrafinih čestica

Stanovnici regije Île-de-France izloženi su koncentracijama ozona i lebdećih čestica PM2,5 koje prelaze ograničenja određena novim smjernicama WHO-a. Čak devet od 10 stanovnika središnje francuske regije izloženo je štetnim koncentracijama dušikovog dioksida, a tri od četiri ugroženo je lebdećim česticama PM10. Unatoč napretku koji je postignut tijekom proteklih 20 godina, navedene činjenice ilustriraju važnost još bržeg rješavanja problema onečišćenja zraka.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER