Zagrebački proračun za 2023. iznosi 16,6 milijardi kuna
Kapitalne investicije nastojat će se utrostručiti zahvaljujući racionalnom upravljanju i podizanju iskorištenosti EU fondova
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević u utorak je predstavio prijedlog proračuna za 2023. godinu. Riječ je o dosad najvećem zagrebačkom proračunu koji iznosi 16,6 milijardi kuna (2,2 milijarde eura), a uključuje trostruko povećanje sredstava namijenjenih za kapitalne investicije.
„Nakon stabilizacije financija u 2022. godini, proračun za 2023. usmjeren je ka razvoju, prije svega kroz racionalno upravljanje i podizanje iskorištenosti EU fondova, pri čemu ukupni iznos ostaje u okvirima ovogodišnjeg proračuna. Nadalje, važna značajka ovog proračuna je da zaduživanje u 2023. godini planiramo prepoloviti u odnosu na 2020. godinu“, ističe se u priopćenju Grada Zagreba.
„Proračun Grada Zagreba za 2023. ostaje u okvirima ovogodišnjeg, no mijenja se njegova struktura na način da se smanjuju troškovi, a rastu kapitalna ulaganja, dobrim dijelom zahvaljujući racionalnijem upravljanju i povećanju iskorištenosti EU fondova. Investicije će se iskoristiti za izgradnju društvene infrastrukture i unaprjeđenje usluga za građane. Ključna područja ulaganja odnose se na poslijepotresnu obnovu, škole, vrtiće, zdravstvo, socijalne usluge, prometnu infrastrukturu, zbrinjavanje otpada, kulturu, te sportsku infrastrukturu.” – kazao je gradonačelnik Tomislav Tomašević.
Ukupni proračun za 2023. godinu iznosi 16,6 milijardi kuna (2,2 milijarde eura), u odnosu na 15,8 milijardi kuna u 2022. godini (2,1 milijardi eura). Proračun Grada u užem smislu iznosi stabilnih 11,2 milijarde kuna (11,1 milijardi kuna u 2022.), a do povećanja je došlo na strani 340 korisnika (škole, zdravstvene i kulturne ustanove), koji nisu dio novčanog toka proračuna Grada Zagreba. Planirani rast tog dijela proračuna u 2023. godini s 4,7 na 5,4 milijarde kuna odnosi se najvećim dijelom na porast plaća u javnom sektoru od strane države.
Investicijski zamah u području društvene infrastrukture uz podizanje iskorištenosti EU fondova
Prema programu kapitalnih ulaganja u društvenu infrastrukturu, u odnosu na 2020., planira se trostruki rast investicija: s 246 milijuna kuna u 2020. godini na 778 milijuna kuna u 2023. godini. Povećanje apsorpcije EU fondova jedna je od osnovnih poluga razvoja Grada Zagreba pa se stoga u 2023. godini planira povući 1,2 milijarde kuna iz EU fondova, u odnosu na 700 milijuna kuna planiranih u 2022. godini.
U obnovu škola u sljedećoj godini planira se uložiti oko 260 milijuna kuna, a u izgradnju vrtića oko 150 milijuna kuna. Najavljen je početak radova na gradskoj knjižnici Paromlin koja bi trebala postati novi društveno-kulturni centar Zagreba. Ovaj zahvat vrijedan 500 milijuna kuna predstavlja prvi korak obnove zone Gredelj, a većim dijelom planira se financirati EU sredstvima.
Najavljeno je i planirano povećanje sredstva za kulturu i to za osam posto, a iznosit će preko 600 milijuna kuna, što uključuje ulaganja u objekte, ali i u nove programe, kako gradskih ustanova, tako i nezavisnih produkcija. Naglasak je i na povećanju socijalnih transfera za osam posto.
Novi tramvaji, podzemni spremnici, sunčane elektrane na javnim zgradama
Početkom 2023. Zagrebom bi trebalo prometovati 65 novih vozila ZET-a vrijednih 161 milijun kuna, a sljedeće se godine očekuje i potpisivanje ugovora za 20 novih tramvaja, vrijednih 300 milijuna kuna i većinom financiranih EU sredstvima. Nadalje, planira se ugradnja 50 setova podzemnih spremnika za otpad te početak radova na izgradnji kompostane.
Sljedeće godine trebalo bi početi i postavljanje osam sunčanih elektrana na javnim zgradama, vrijednih oko devet milijuna kuna, a pokrenut će se i nabava za izvođenje radova na novoj tramvajskoj pruzi po Heinzelovoj ulici, vrijednoj oko 200 milijuna kuna.
Veća transparentnost trošenja javnih sredstava
„Zaduživanje u 2023. planiramo prepoloviti na 600 milijuna kuna u odnosu na 1,3 milijardu kuna u 2020. godini. U isto vrijeme, unatoč inflaciji i nepovoljnim globalnim kretanjima, planiramo ostvariti suficit od 300 milijuna kuna. Na taj način neutraliziramo akumulirani deficit koji nam je ostavila bivša gradska vlast na kraju 2020. godine u iznosu od 1,4 milijarde kuna.“ – rekao je gradonačelnik Tomašević.
„Grad Zagreb je dosad objavljivao proračun na 3. razini. Po novom zakonu obaveza je objaviti ga na 2. razini, međutim dobrovoljno idemo dva koraka dalje radi povećanja transparentnosti – prvi put ćemo u skupštinsku proceduru uputili gradski proračun na 4. razini, koja građanima omogućava detaljan uvid u to kako se troše njihova sredstva“, zaključuju u zagrebačkoj gradskoj upravi.
Ekovjesnik