Vijeće EU-a daje konačno zeleno svjetlo Zakonu o obnovi prirode
Ministri okoliša 27 zemalja EU-a danas su usvojili Zakon o obnovi prirode koji postavlja obvezujuće ciljeve za obnovu ekosustava, staništa i vrsta. Ovo je bio posljednji korak prije njegovog stupanja na snagu.
Vijeće EU-a jutros je službeno usvojilo Zakon o obnovi prirode koji ima za cilj uvođenje mjera za obnovu najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja EU-a do 2030. i svih ekosustava kojima je potrebna obnova do 2050. godine.
Zakon o obnovi prirode (Nature Restoration Law) postavlja specifične, pravno obvezujuće ciljeve i obveze za obnovu prirode u svakom od navedenih ekosustava – od kopnenih do morskih, slatkovodnih i urbanih ekosustava, te ima za cilj ublažiti klimatske promjene i učinke prirodnih katastrofa. Također, pomoći će EU-u da ispuni svoje međunarodne obveze zaštite okoliša i obnovi europsku prirodu, posebice Globalni okvir za bioraznolikosti iz Kunminga i Montréala (Kunming-Montreal Global Biodiversity Framework) usvojen 19. prosinca 2022. na Konferenciji UN-a o bioraznolikosti (COP15) u Montréalu.
„Zadovoljan sam ovim pozitivnim glasovanjem o Zakonu o obnovi prirode koji su Europski parlament i Vijeće dogovorili prije gotovo godinu dana. Rezultat je to teškog rada koji se naposljetku isplatio. Nema vremena za predah u zaštiti našeg okoliša. Vijeće EU-a danas odlučuje obnoviti prirodu u Europi, štiteći time njenu biološku raznolikost i životni okoliš europskih građana. Naša je dužnost odgovoriti na hitnost kolapsa bioraznolikosti u Europi, ali i omogućiti Europskoj uniji da ispuni svoje međunarodne obveze. Europska delegacija moći će uzdignute glave otići na sljedeći COP.“ – izjavio je Alain Maron, ministar za klimatsku tranziciju, okoliš, energiju i participativnu demokraciju u Vladi regije Bruxelles-Capital.
Obnavljanje kopnenih i morskih ekosustava
Nova pravila pomoći će obnoviti degradirane ekosustave u kopnenim i morskim staništima država članica EU-a, postići sveobuhvatne ciljeve EU-a o ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi te poboljšati sigurnost hrane.
Zakon od država članica EU-a zahtijeva da uspostave i provedu mjere za obnovu najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja EU-a do 2030. te pokriva niz kopnenih, obalnih i slatkovodnih, šumskih, poljoprivrednih i urbanih ekosustava, uključujući močvare, travnjake, šume, rijeke i jezera, kao i morske ekosustave, uključujući morsku travu i slojeve spužvi i koralja.
Do 2030. godine države članice EU-a pri provedbi mjera obnove davat će prednost područjima Natura 2000.
Na staništima koja se smatraju u lošem stanju, kako je navedeno u Zakonu, države članice EU-a poduzet će mjere za obnovu najmanje 30 posto do 2030. godine, najmanje 60 posto do 2040. godine te najmanje 90 posto do 2050. godine.
Zaštita oprašivača i mjere specifične za ekosustav
Posljednjih desetljeća brojnost i raznolikost divljih kukaca oprašivača u Europi dramatično su opale. Kako bi se to riješilo, Zakon uvodi posebne zahtjeve za mjere za preokret pada populacije oprašivača najkasnije do 2030. godine.
Zakon o obnovi prirode postavlja posebne zahtjeve za različite vrste ekosustava, uključujući poljoprivredno zemljište, šume i urbane ekosustave. Države članice EU-a uvest će mjere s ciljem poboljšanja dva od ova tri pokazatelja: populacije pašnjačkih leptira, zalihe organskog ugljika u mineralnim tlima usjeva i udjela poljoprivrednog zemljišta s krajobraznim značajkama visoke raznolikosti. Povećanje populacije šumskih ptica i osiguranje da nema neto gubitka na urbanim zelenim površinama i pokrovu krošnji drveća do kraja 2030. također su ključne mjere ovog novog zakona.
Države članice EU-a također će uvesti mjere s ciljem obnove isušenih tresetišta i pomoći u sadnji najmanje tri milijarde dodatnih stabala do 2030. na razini EU-a. Kako bi se najmanje 25 000 km rijeka pretvorilo u rijeke koje slobodno teku do 2030. godine, države članice EU-a poduzet će mjere za uklanjanje prepreka koje je stvorio čovjek za povezanost površinskih voda.
Nacionalni planovi obnove
Prema novim pravilima, države članice EU-a moraju unaprijed planirati te Europskoj komisiji dostaviti nacionalne planove obnove, pokazujući time kako će ispuniti ciljeve Zakona. Također, moraju pratiti i izvještavati o svom napretku i to temeljem pokazatelja bioraznolikosti diljem EU-a.
Zakon o obnovi prirode bit će objavljen u Službenom listu EU-a i stupiti na snagu čime će postati izravno primjenjiv u svim državama članicama EU-a. Do 2033. Komisija će preispitati njegovu primjenu i učinke na sektore poljoprivrede, ribarstva i šumarstva, kao i njegove šire socio-ekonomske učinke.
Podsjetimo, Europska komisija predložila je Zakon o obnovi prirode 22. lipnja 2022. u okviru Strategije o bioraznolikosti za 2030., koja je dio Europskog zelenog plana. Više od 80 posto europskih staništa je u lošem stanju, a dosadašnji napori uloženi u zaštitu i očuvanje priroda nisu uspjeli preokrenuti ovaj zabrinjavajući trend. Zato se ovim Zakonom prvi put donose mjere ne samo za očuvanje, već i obnovu prirode.
Ekovjesnik