Gradsko vijeće Firence odobrilo veliki plan uređenja zelenih i otvorenih prostora
Planom naziva „Iris“ Firenca se odlučno posvećuje borbi protiv klimatskih promjena
Gradonačelnica Firence Sara Funaro pokreće zelenu revoluciju kako bi glavni grad Toskane postao što održiviji i zeleniji. Za plan kojim će se značajno izmijeniti izgled grada već je izdvojeno 10 milijuna eura.
Dana 31. siječnja 2025. Gradsko vijeće Firence odobrilo je veliki plan uređenja zelenih i otvorenih površina čime Firenca treba postati zelenija i održivija kako bi se što bolje prilagodila klimatskim promjenama te ublažila njihove učinke. Riječ je o pravoj zelenoj revoluciji čiji je cilj Firencu učiniti održivom, klimatski otpornom i pogodnom za život za sadašnje i buduće generacije.
„Firenca će biti održivija s novom, odlučnom klimatskom politikom, a svakom stanovniku grada omogućit ćemo pristup zelenoj površini na udaljenosti 300 metara od kuće“, kazala je gradonačelnica Firence Sara Funaro. „Danas našim sugrađanima skrećemo pozornost na ambiciozan, ali realističan plan da naš grad učinimo održivijim s novim politikama zaštite okoliša. Ponosni smo što započinjemo ovo putovanje i što smo među vodećim gradovima u borbi protiv klimatskih promjena i u pokretanju novih mjera za njihovo ublažavanje. To je naš prvi plan ove vrste, a donosimo ga među prvima u Italiji. Pratimo napore drugih velikih europskih prijestolnica, poput Pariza, a plan integriramo s politikama urbane mobilnosti koje usvajamo kako bismo smanjili promet i onečišćenje iz prometa“, dodala je Funaro.
Glavni grad Toskane trebao bi biti među prvim gradovima u Italiji koji će pokrenuti niz mjera i aktivnosti koje su inspirirane principom „3-30-300“: tri stabla vidljiva sa svakog prozora, 30 posto pokrivenosti grada zelenim površinama i 300 metara kao najveća udaljenost svakog kućanstva od najbliže zelene površine.
„Ovaj zeleni zaokret obećala sam još u predizbornoj kampanji, a on predstavlja sastavni dio mandatnog programa. Prve aktivnosti bit će vidljive u sljedećih nekoliko mjeseci i to u onim dijelovima grada koji su najosjetljiviji na posljedice klimatskih promjena”, kazala je gradonačelnica Funaro. „Proračunom smo za realizaciju plana već predvidjeli 10 milijuna eura, s ciljem da tijekom mandata dođemo do 20 milijuna. Također, već smo udvostručili sredstva za sadnju drveća s 18 na 36 milijuna eura. Plan će biti dostupan svim građanima, a njegovu provedbu moći će pratiti na internetskim stranicama gradske uprave.“
„Plan smo započeli mapiranjem područja i identificiranjem onih s manje zelenih površina ili više izloženih utjecaju klimatskih promjena“, dodala je zamjenica gradonačelnice Paola Galgani. „Detaljna studija nam je omogućila da provedemo plan koji je identificirao svaki kvadratni metar na kojem je moguće intervenirati. Djelovat ćemo povećanjem zelenih površina i pokrivenosti drvećem u blizini domova i igrališta, osiguravanjem propusnosti tla i provođenjem politika za renaturalizaciju područja cijelog grada. Ovim planom odmah počinjemo mijenjati Firencu i učinit ćemo je spremnijom za suočavanje s klimatskim promjenama, a s njim imamo sve alate da počnemo mijenjati budućnost grada i njegovih stanovnika.“
- Firenze - Giardino delle Rose ispod Piazzale Michelangelo © Chan Lee / Unsplash
Plan na više od 250 stranica analizira trenutačnu situaciju u gradu, od njegovih ekoloških i klimatskih karakteristika do prosječnih temperatura i padalina te njihovih promjena tijekom vremena, a definira i dostupnost područja – vrtova, ulica, trgova i parkirališta, u kojima je moguća sadnja drveća. Rezultat je trenutačna slika gradskog ekosustava i njegovih glavnih kritičnih problema, uz identifikaciju ciljeva zaštite i transformacije zelenila, kao strategija djelovanja za održivu i konkretnu promjenu u životnim uvjetima grada.
Plan je nazvan Iris u čast simbola i cvijeta grada Firence, a bavi se svim otvorenim prostorima, a ne samo javnim ili privatnim zelenim površinama, promičući njihovu zelenu transformaciju.
Prosječna godišnja temperatura za dvadesetogodišnje razdoblje 2001.-2020. viša je za 1,4 stupnja Celzija u odnosu na prosjek razdoblja od 1878. do 1918. godine. Hladnoća se također promijenila: broj dana s mrazom pao je s prosječnih 270 do 1940-ih na oko prosječnih stotinu u desetljeću od 2011. – 2020. Broj vrućih dana, odnosno dana s temperaturama iznad 34 stupnja Celzija, povećao se s 50 do 1920-ih na preko 200 u prvom desetljeću 21. stoljeća, odnosno na više od 400 u desetljeću 2011.-2020. Na temelju povijesnih podataka također se bilježi porast grmljavinskih nevremena, ali uz manju količinu padalina koje su izraženije i koncentrirane na manji broj kišnih dana.
Na temelju prikupljenih podataka koji ističu evidentno zagrijavanje grada, porast ekstremnih vremenskih događaja i smanjenu dostupnost vode, istaknuta su područja s najvećim problemima i gustoćom naseljenosti, kao posebno važni podaci za definiranje prioriteta intervencija. Firentinsko područje sa svojim otvorenim prostorima ima prirodnu baštinu od 922,3 hektara od kojih je 189 podložno zaštiti i ograničenjima, dok je 875 hektara pod nadležnošću gradske uprave.
Stjepan Felber | Ekovjesnik