Ribari suočeni s problemom odlaganja otpada: „Mi čistimo, ali kamo s prikupljenim otpadom?“
Kako smanjiti količinu i gospodariti otpadom povezanim s ribolovnim aktivnostima u Jadranskom moru?
Onečišćenje morskim otpadom ozbiljan je problem koji sve više utječe ne samo na prirodu i okoliš, već i na svakodnevnicu ljudi koji žive i rade na moru – ribarski sektor.
U sklopu projekta FishNoWaste Udruga Sunce započela je provedbu zajedničkog programa edukacije u ribarskim lukama Tribunj i Brižine u Kaštel Sućurcu. U Brižinama su tako 22. siječnja 2025. okupljeni različiti dionici s kojima se raspravljalo o pitanjima i praksama u kontekstu zaštite okoliša i smanjenja onečišćenja morskim otpadom, dok je u Tribunju 28. siječnja utvrđeno trenutačno stanje, ali i navedeni prijedlozi za poboljšanje.
Nedostatak mjesta za odlaganje otpada
Iako ribari prepoznaju važnost zaštite okoliša, njihova realnost podrazumijeva borbu s pitanjem što učiniti s otpadom koji se izvuče iz mora. Upozoravaju na ozbiljnu problematiku nemogućnosti odlaganja prikupljenog otpada, kao i starih mreža i drugih materijala koji se više ne upotrebljavaju. Iako svjesno i odgovorno čiste more, ribari se suočavaju s ozbiljnim izazovom – nedostatkom adekvatnih mjesta i infrastrukture na kopnu.
„Moram po pet, šest dana prikupljeni otpad nositi sa sobom, nemam ga gdje odložiti. Negdje ga treba zbrinuti. Ne može čak ni na Karepovac jer prihvaćaju isključivo kućansku ambalažu“, rekao je ribar u Brižinama.
Za mnoge u Hrvatskoj, sustav prikupljanja i zbrinjavanja pasivno ulovljenog otpada, koji je obvezan za ribare, često ne funkcionira kako bi trebao. Drugim riječima, ribari se nalaze u paradoksalnoj situaciji: obvezani su zakonom, ali ostaju bez stvarnih rješenja na terenu. Sustavi za odlaganje otpada na kopnu još uvijek nisu dovoljno razvijeni, a postojećih opcija je malo i neučinkovite su. Problem postoji već niz godina, a nadležna tijela još uvijek nisu ponudila rješenje, a kamoli adekvatnu infrastrukturi.
Važno je naglasiti da svako iskrcajno mjesto mora biti adekvatno opremljeno za zbrinjavanje otpada za što su isključivo odgovorne lučke uprave, gradske ili županijske.
„Nažalost, postoje i drugi izazovi koji otežavaju situaciju. Izvlačenje pasivno ulovljenog otpada iz mreža rezultiralo je nezadovoljstvom ribara. Naime, prema Zakonu, ribari nisu stvorili otpad, ali su njegovim vađenjem i dopremanjem na kopno postali njegovi posrednici. Ne samo da ne postoji odgovarajuća infrastruktura za odlaganje pasivno ulovljenog otpada, već ribari moraju platiti njegovo zbrinjavanje. Iako bi trebali biti poticani u svojim naporima za očuvanje okoliša, trenutna zakonodavna situacija dodatno opterećuje ribare koji plaćaju svoje ekološko djelovanje“, ističu u Udruzi Sunce.
„Prvo i osnovno, omogućite nam kontejnere za odlaganje pasivno ulovljenog otpada i ne naplaćujte nam prihvat otpada. Ako sam ga već donio pa bar da ne platim“, rekao je ribar iz Tribunja.
Loše gospodarenje otpadom na kopnu
Problem morskog otpada uvelike je povezan s neučinkovitim sustavima za gospodarenje otpadom na kopnu. Ribari se često suočavaju s izazovima odlaganja otpada jer prihvatna mjesta nisu adekvatno opremljena, a sustav upravljanja otpadom u mnogim priobalnim gradovima nije u potpunosti razvijen. Ribari nemaju mogućnost pravilno odložiti otpad. Primjerice, u Tribunju je ova problematika donekle riješena, ali takav sustav nije prisutan na drugim iskrcajnim mjestima.
„Stvar je vrlo jednostavna, bar bi tako trebalo biti. Lučke uprave su nadležne za luke kojima gospodare odnosno mjesta gdje bi se trebala postaviti prihvatna infrastruktura. Ribarima se odlaganje pasivno ulovljenog otpada ne bi trebalo naplaćivati. Naplaćuje se isključivo otpad koji se stvara na brodu. Zakonom je sve definirano.“ – rekao je dr. sc. Pero Tutman s Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Nedostatak kontrole
Iako sustavi za gospodarenje otpadom na kopnu ne funkcioniraju učinkovito, mnogobrojni turistički brodovi i druga plovila, kao i sve druge aktivnosti na moru i obali, također doprinose stvaranju morskog otpada. Dolazi do smanjenja broja ribara, komunalnih radnika i drugih koji uklanjaju otpad, dok se istovremeno nekontrolirane aktivnosti koje doprinose njegovom stvaranju šire u velikim razmjerima.
„Ne mogu ribari u 100 godina očistiti posljedice jedne turističke sezone“, složili su se ribari.
Kako ribari zamišljaju održive ribarske luke?
Kroz niz ideja i prijedloga, ribari traže poboljšanje trenutačne situacije. Među okupljenima se pojavila ideja o izgradnji infrastrukture i uspostavljanju učinkovitog sustava gospodarenja na kopnu, financijskoj potpori, daljnjoj oporabi pa čak i prenamjeni određenog broja koćarica isključivo za prikupljanje otpada.
Ključno im je, kažu, osigurati odgovarajuće kontejnere za odlaganje specifičnih vrsta otpada, poput stiropora i pokidanih mreža, kašeta koje se više ne koriste pa i pasivno prikupljenog otpada. Jedan od prijedloga uključuje i skladište za stari i oštećeni ribolovni materijal, koje bi odvozila ovlaštena tvrtka.
Osim toga, smanjenje otpada bi se moglo prakticirati i kroz preradu i prodaju prerađenog materijala kao sirovine za određenu industriju. Oporaba bi se mogla unaprijediti i nabavljanjem opreme poput uređaja za prešanje i stroja za drobljenje.
„Možda da se, prema očevidniku, odrede područja gdje je najčešći iskrcaj koća pa da se takva mjesta tretiraju kao prioritet pri postavljanju kontejnera“, predložio je ribar iz Brižina.
„Projekt FishNoWaste važan je korak prema rješenju ovog problema, no jasno je da je potrebna snažnija suradnja ribarskog sektora, lučkih uprava, lokalnih vlasti, komunalnih društava i drugih. Poboljšanje infrastrukture i suradnja svih dionika nisu samo želja, već nužnost ako želimo dugoročno očuvati naše more i obalu“, ističu u Udruzi Sunce.
Ribarske luke Tribunj i Brižine poslužit kao pilot-rješenja gdje će se testirati inovativni pristupi održivog gospodarenja otpadom, osmišljeni kroz provedene radionice s ribarima.