IQAir objavio popis 20 zemalja koje emitiraju najviše opasnih PM2,5 čestica
2024 IQAir World Air Quality Report
Popis zemalja s najopasnijim razinama onečišćenja zraka objavljen je u godišnjem izvještaju IQAira, tvrtke koja prati globalnu kvalitetu zraka i fokusira se na lebdeće čestice PM2,5, jednog od najmanjih, ali i najštetnijih onečišćivača u zraku.
Švicarska tehnološka tvrtka IQAir svakodnevno objavljuje podatke o kvaliteti zraka u stvarnom vremenu, kao i ljestvicu svjetskih gradova s najvećim onečišćenjem zraka, a 11. ožujka objavila je izvještaj „2024 IQAir World Air Quality Report“ s popisom 20 zemalja s najlošijom kvalitetom zraka u 2024. godini.
Izvještajem o kvaliteti zraka „2024 IQAir World Air Quality Report“ ocjenjuje se globalno stanje kvalitete zraka za 2024. godinu i predstavljaju podaci o lebdećim česticama PM2,5 prikupljeni u 8954 grada u 138 svjetskih zemalja, regija i teritorija. Korišteni podaci potječu iz više od 40 000 mjernih postaja za praćenje kvalitete zraka i jeftinih senzora, kojima upravljaju razni subjekti, uključujući vladine agencije, istraživačke ustanove, neprofitne organizacije, škole, sveučilišta, tvrtke iz privatnog sektora i građanske inicijative diljem svijeta.
Podaci o PM2,5 česticama mjere se u mikrogramima po kubnom metru (μg/m³), a vizualiziraju se u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o kvaliteti zraka. Mjerni podaci o kvaliteti zraka uključeni u izvještaj za prošlu godinu proizlaze iz IQAir-ove online platforme za praćenje u stvarnom vremenu, koja sustavno provjerava i usklađuje podatke iz stanica za praćenje kvalitete zraka na globalnoj razini.
Podsjetimo, lebdeće čestice PM2,5 nastaju izgaranjem fosilnih goriva, posljedica su šumskih požara i oluja prašine, a toliko su sitne da mogu prodrijeti u pluća i krvotok.
Onečišćenje zraka ostaje najveća prijetnja ljudskom zdravlju
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), 99 posto svjetske populacije živi u područjima koja ne zadovoljavaju preporučene razine Smjernica o kvaliteto zraka (Global Air Quality Guidelines - AQGs). Onečišćenje zraka drugi je vodeći čimbenik rizika smrtnosti i, nakon pothranjenosti, drugi vodeći čimbenik rizika smrtnosti djece mlađe od pet godina zbog značajnog utjecaja na respiratorno zdravlje i razvoj. Samo u 2021. godini, onečišćenje zraka bilo je uzrok čak 8,1 milijun smrtnih slučajeva, s 58 posto tih smrtnih slučajeva uzrokovano je lebdećim česticama PM2,5.
Ujedinjeni narodi proglasili su 2022. godine pristup zdravom zraku univerzalnim ljudskim pravom, no izloženost PM2,5 česticama pridonosi i pogoršava različita zdravstvena stanja, uključujući astmu, rak, moždani udar i plućne bolesti. Osim toga, izloženost povišenim razinama ovih čestica tijekom trudnoće i ranog djetinjstva povezana je s urođenim srčanim manama, ekcemima i alergijskim bolestima, kognitivnim oštećenjima, neurorazvojnim poremećajima i poremećajima mentalnog zdravlja.
„Onečišćenje zraka ostaje kritična prijetnja i ljudskom zdravlju i stabilnosti okoliša, ali golemi dio svjetske populacije i dalje nije svjestan svojih razina izloženosti“, kaže Frank Hammes, izvršni direktor IQAira. „Podaci o kvaliteti zraka spašavaju živote. Oni stvaraju prijeko potrebnu svijest, informiraju donositelje političkih odluka, usmjeravaju javnozdravstvene intervencije i osnažuju zajednice da poduzmu mjere za smanjenje onečišćenja zraka i zaštitu budućih generacija.“
Novom inicijativom Schools4Earth ističe se golem utjecaj škola na širenje globalne mreže za praćenje kvalitete zraka te se diljem svijeta nastoji doseći broj od preko milijun škola s vlastitim uređajima za praćenje kvalitete zraka. IQAir procjenjuje da trenutačno samo 21 posto svjetske populacije ima pristup lokalnim informacijama o kvaliteti zraka u stvarnom vremenu. S vizijom da svaka škola diljem svijeta prati kvalitetu zraka, IQAir procjenjuje da bi preko 94 posto svjetske populacije imalo pristup podacima o onečišćenju zraka u stvarnom vremenu, popunjavajući tako kritične praznine u informacijama i poboljšavajući javnozdravstvene mjere.
20 zemalja svijeta koje emitiraju najviše PM2,5 čestica
Izvještaj o kvaliteti zraka za 2023. uključilo je podatke sa 7812 lokacija u 134 zemlje, regije i teritorija. U 2024. ti su brojevi narasli na 8954 grada u 138 zemalja, regija i teritorija. Pokrivenost je proširena u Africi te uključuje Čad, najzagađeniju zemlju 2024., zajedno s Džibutijem i Mozambikom. Iran, Afganistan i Burkina Faso (rangirana kao peta najzagađenija zemlja u 2023.) primjetno su odsutne u izvještaju za 2024. zbog nedostatka podataka.
Samo 12 zemalja, regija i teritorija zabilježilo je prosječnu godišnju razinu PM2,5 čestica ispod preporučene vrijednosti Svjetske zdravstvene organizacije od 5,0 μg/m³, od kojih je većina bila u regiji Latinske Amerike i Kariba ili Oceanije.
Također, 17 posto gradova uključenih u izvještaj za 2024. godinu zadržalo se ispod godišnje razine čestica PM2,5 od 5,0 μg/m³ što je porast u odnosu na devet posto u 2023. Iako to označava određeni napredak, još se treba učiniti mnogo više kako bi se zaštitilo zdravlje ljudi, posebice djece.
Čad je zauzeo tužno prvo mjesto na popisu najzagađenijih zemalja svijeta, s pretjerano visokom razinom koncentracije lebdećih čestica. N'Djamena, glavni grad Čada, još 2022. godine imala je najveći koeficijent onečišćenja finim česticama od 89,7 µg/ m³ što je 18 puta više od dopuštene vrijednosti prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO). U posljednje tri godine ova se koncentracija dodatno povećala i dosegla vrhunac emisija PM2,5 čestica s 91,8 µg/m³.
Bangladeš i Pakistan, u kojima zajedno živi oko 400 milijuna ljudi, druga su (78 µg/m³) i treća (73,7 µg/m³) najzagađenija zemlja u svijetu. Demokratska Republika Kongo nalazi se na četvrtom mjestu ovog nimalo laskavog popisa s 58,2 µg/ m³.
Indija, najmnogoljudnija zemlja svijeta s 1,4 milijarde ljudi, pala je s trećeg na peto mjesto u usporedbi s prethodnom godinom. Unatoč tome, u izvještaju se navodi da onečišćenje zraka u toj zemlji „ostaje značajno zdravstveno opterećenje... smanjujući očekivani životni vijek za otprilike 5,2 godine“.
Kina, koja je nekoć dominirala svjetskom ljestvicom najzagađenijih dijelova svijeta i najgorih vremenskih uvjeta, postigla je napredak te više nije na popisu 20 najzagađenijih zemalja svijeta. Prema izvještaju, godišnja prosječna koncentracija PM2,5 čestica smanjena je s 32,5 na 31 µg/m³, uz poboljšanje kvalitete zraka u velegradovima kao što su Peking, Šangaj, Chengdu, Guangzhou i Shenzhen.
Što se tiče preostalih 15 zemalja na popisu, njihovo je zagađenje prilično slično. Iako je na prvi pogled iznenađujuće, sedma pozicija Nepala lako se može objasniti onečišćenjem koje emitira glavni grad Kathmandu. Jedan od glavnih izvora onečišćenja zraka u Katmanduu tijekom zime je spaljivanje komunalnog otpada na otvorenom, čime se oslobađaju kancerogeni plinovi poput dioksina i ugljičnog monoksida i potiču širenje lebdećih čestica.
Indijski Byrnihat i Delhi najzagađeniji gradovi na svijetu
Unatoč malom napretku na nacionalnoj razini, čak 11 indijskih gradova uvršteno je na popis 20 najzagađenijih svjetskih gradova. Prvo mjesto zauzeo je Byrnihat s prosječnom razinom PM2,5 od 128,2 µg/m³, a na drugom je Delhi (108,3 31 µg/m³). Treći najzagađeniji svjetski grad u 2024. bio je Karaganda u Kazahstanu s prosječnom razinom PM2,5 od 104,8 µg/m³.
Gradovi iz Hrvatskoj susjednih zemalja prošle su godine bili među najzagađenijim gradovima u Europi. „Prvak“ je srpski Novi Pazar s prosječnom razinom PM2,5 od 138,8 µg/m³, slijede ga Bijelo Polje i Pljevlja u Crnoj Gori te Valjevo (Srbija) na četvrtom mjestu. Sarajevo je bilo na neslavnom petom mjestu, a Banja Luka na sedmom. Kutina se našla na 32. mjestu s prosječnom razinom PM2,5 od 23,4 µg/m³, Koprivnica na 95. (19 µg/m³), a Zagreb na 276. mjestu (14,1 µg/m³).
Bosna i Hercegovina zauzela je 29. mjesto na popisu najzagađenijih zemalja svijeta (25,3 µg/m³), Srbija je 44. (20,2 µg/m³), Crna Gora 50. (18 µg/m³), Slovenija 68. (15,2 µg/m³), a Lijepa Naša 81. (13,8 µg/m³).
„U prošloj godini ostvaren je značajan napredak u širenju praćenja kvalitete zraka u različitim zemljama, regijama i teritorijima. Međutim, još uvijek postoje znatne praznine u regulatornim sustavima kojima upravljaju nacionalne vlade u mnogim dijelovima svijeta. Jeftini uređaji za praćenje kvalitete zraka, koje koriste znanstvenici, građani, istraživači i lokalne organizacije, pokazali su se kao učinkoviti alati za rješavanje ovih praznina u podacima. Ovi monitori dokazano povećavaju dostupnost ključnih podataka o razinama onečišćenja zraka diljem svijeta“, ističe se u izvještaju IQAira.
„Naša je zajednička odgovornost očuvati zdravlje i dobrobit djece u svijetu, koja će jednog dana postati vođe sutrašnjice. Opremajući ih znanjem i resursima koji su im potrebni, osnažujemo ih da se uhvate u koštac s globalnim izazovima budućnosti“, zaključuje se u izvještaju.
Stjepan Felber | Ekovjesnik