Predavanjima vodnih stručnjaka i predstavljanjem „Riječke vodne simfonije” u Rijeci je završeno dvodnevno obilježavanje 29. Svjetskog dana voda u organizaciji KD Vodovod i kanalizacija i Grada Rijeke.

„Prirodna pitka voda nezamjenjivo je i neprocjenjivo bogatstvo, stoga smo tim više zahvalni što je Ljubljana jedna od rijetkih europskih prijestolnica koja se može pohvaliti pitkom vodom koja teče iz slavina nepročišćena tehnološkim procesima“, ističu u Gradu Ljubljani.

Svjetski dan voda obilježava se dana 22. ožujka već dvadeset i devetu godinu zaredom s ciljem podizanja svijesti i skretanja globalne pozornosti na značaj i važnost voda i vodnih resursa, njihove zaštite te promicanja održivog korištenja. Obilježavanje Svjetskog dana voda predloženo je na Konferenciji o okolišu i razvoju Ujedinjenih naroda u Brazilu 1992. godine.

„Prelovili smo 80 % ribljih stokova, a s njima i mnoge vrste koje nam nisu bile na jelovniku.“ Upravo te „slučajne žrtve“ bile su tema okruglog stola „Zajednički pristup za smanjenje prilova u jadranskom ribarstvu“, održanog 16. ožujka u Zagrebu.

Kako se zajednice mikroorganizama prilagođavaju različitim sezonskim promjenama te kako to utječe na regulaciju hranjivih tvari, stabilnost i starenje ekosustava obalnih slatkovodnih jezera, samo su neka od pitanja koja je istraživao međunarodni interdisciplinarni tim predvođen istraživačima s Instituta Ruđer Bošković (IRB).

Posljednji poznati slatkovodni Irrawaddy dupin (Orcaella brevirostris) u rijeci Mekong na sjeveroistoku Kambodže uginuo je tjedan dana nakon što se repom zapleo u ribarsku mrežu.

Projekt ECOWAVES provodi se u sklopu programa Interreg ADRION, nositelja Uprave lučke mreže Ionskog mora – Luke Taranto, a usmjeren je na održivi razvoj luka na području sedam država - Italije, Hrvatske, Slovenije, Grčke, Srbije, Crne Gore i Albanije. U Hrvatskoj ga provodi Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije (AGRRA).

Prema novom izvješću američkih klimatologa u narednih 30 godina razina oceana duž obala Sjedinjenih Američkih Država mogla bi porasti za oko 30 cm. Veći porast predviđa se na obali Atlanskog oceana na istoku zemlje, kao i duž juga SAD-a uz Meksički zaljev.

Istraživači sa Sveučilišta u Kopenhagenu su u vodi iz plastičnih boca za višekratnu upotrebu pronašli nekoliko stotina različitih kemijskih tvari. Neke od njih potencijalno su štetne za ljudsko zdravlje, stoga ovo istraživanje naglašava potrebu za boljom regulativom i standardima proizvodnje.

Novi globalni izvještaj WWF-a sadrži rezultate tridesetogodišnje analize stručnjaka koji pozivaju na hitne mjere za zaštitu kitova od rastućih prijetnji uzrokovanih ljudskim djelovanjem.