Plaža Grabova u Nacionalnom parku Mljet, posebno ugrožena plastičnim otpadom, očišćena je prošlog vikenda u zajedničkoj akciji NP Mljet i Udruge Zelene stope.

Izvještaj „Zajednice na prednjim linijama globalne krize plastičnog otpada“ nastao je u suradnji organizacije Greenpeace istočne Azije i Svjetskog saveza za alternativu spalionicama (GAIA) te daje detaljan opis tijeka „reciklabilne“ plastike diljem svijeta i njezinog utjecaja na ljude. U izvještaju se navode tri razloga zbog kojih globalna kriza plastičnog otpada predstavlja pitanje međunarodnog prava zaštite okoliša.

Sjevernoatlanski pravi kitovi - jedna od najrjeđih i najugroženijih vrsta kitova na svijetu ispred obala Nove Engleske upravo doživljava mali baby boom, što znanstvenicima daje nadu za njihov opstanak.

Upravo objavljena 60-godišnja studija o planktonima otkrila je i mračnu istinu o povijesti plastičnog otpada u oceanima. Ovom studijom otkriveno je kako je sada već gorući globalni problem plastičnog onečišćenja oceana započeo još 1950-ih godina te se ubrzano pogoršavao tijekom proteklih šest desetljeća.

Izvještaj „Plastične rijeke - smanjenje plastičnog onečišćenja na kućnom pragu” organizacija Earthwatch Europe i Plastic Oceans UK otkriva deset najčešćih vrsta otpada koje onečišćuju europske rijeke i jezera te potrošače upoznaje s alternativama i daje im prijedloge za smanjenje količine otpada.

Visoki planinski led važan je za milijune ljudi, no uz sve izraženije globalno zatopljenje mogla bi nestati većina zaleđenih svjetskih vrhova. Mnogi od najslikovitijih i najcjenjenijih planinskih krajolika našeg planeta vjerojatno će za osamdeset godina izgledati sasvim drukčije – otapanje ledenjaka na njima će ostaviti samo goli kamen.

Pravo je vrijeme za istraživanje izvora podrhtavanja zaleđenih antarktičkih predjela, jer boljeg možda nikada neće ni biti. Antarktika se već sada ubrzano otapa po cijeloj svojoj površini.

U zaljevu Shark Bay u zapadnoj Australiji početkom 2011. godine toplinski val uzrokovao je porast temperature vode na više od četiri stupnja iznad godišnjeg prosjeka. U dužem razdoblju to je uzrokovalo i znatan gubitak morske trave koja je u ovom obalnom području, upisanom na UNESCO-ov popis svjetske prirodne baštine, vrlo  značajna za cijeli ekosustav zaljeva.

Tijela pronađenih dupina su strahovito unakažena, a peraje su im odrezane. No, ono što je šokiralo francuske istraživače iz Opservatorija za zaštitu morskih sisavaca i ptica Pelagis iz La Rochella nije samo brutalnost kojom su usmrćeni ovi iznimno inteligentni morski sisavci, već njihov broj - od siječnja je na francuskim obalama Atlantika zabilježen rekordan broj od 1.100 pronađenih leševa dupina.

Od požara do ekstremnijih oluja, utjecaj klimatskih promjena već razara zajednice diljem svijeta. Novo istraživanje potvrdilo je da bi utjecaj bio još gori da nema oceana.