Znanstvenici Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) analizirali su što je uzrokovalo te ekstremne događaje i koliko su bili predvidljivi te izradili skupove podataka o kvaliteti zraka koji su pomogli suradnicima u procjeni zdravstvenih posljedica dima i onečišćenja česticama.

Prema Institutu za istraživanje utjecaja klime u Potsdamu (PIK), sada je prijeđeno sedam od devet „planetarnih granica“. Dvije koje još nisu prijeđene odnose se na aerosole u atmosferi (onečišćenje zraka) i razinu ozona u stratosferi.

Velik broj katastrofalnih požara tijekom ljeta 2025. doveo je do vrlo loše kvalitete zraka u dijelovima zapadne i jugoistočne Europe, a najteže su pogođena područja Pirenejskog i Balkanskog poluotoka.

Do 20. kolovoza 2025. šumski požari u Španjolskoj ispustili su 22 milijuna tona CO₂, što daleko premašuje prosjek za razdoblje 2003.–2024. i predstavlja dosad najviše zabilježene emisije povezane s požarima u toj zemlji.

Beč postaje prvi europski grad u kojem će sva pošta na posljednjoj dionici dostave stizati u potpunosti bez štetnih plinova. Dostava će se odvijati isključivo pješice, biciklom ili električnim vozilima.

Ovogodišnji Dan ekološkog duga (Earth Overshoot Day) pada osam dana ranije nego prošle godine. S današnjim danom iskoristili smo sve prirodne resurse koje naš planet može obnoviti za ovu godinu.

Metropolitansko područje Barcelone (l’Àrea Metropolitana de Barcelona – AMB), s više od 3,3 milijuna stanovnika na 636 km², već pokazuje jasne znakove klimatske ranjivosti. U nedavnim toplinskim valovima uočen je porast smrtnosti do 27 posto.

Sjevernoameričke šume sve su osjetljivije na klimatske promjene, uključujući toplija vegetacijska razdoblja i manje zimskog snijega. Ovo dugogodišnje istraživanje klimatskih promjena kroz godišnja doba pokazuje da toplija vegetacijska razdoblja povećavaju CO₂ u biomasi drveća za 63 posto, no to povećanje kompenzirano je smanjenjem zimskog snježnog pokrivača i većim brojem ciklusa smrzavanja i odmrzavanja tla koji oštećuju korijenje drveća i smanjuju unos hranjivih tvari i CO₂ putem fotosinteze.

Ideja zvuči futuristički: istraživači nastoje spojiti konvencionalne materijale s bakterijama, algama i gljivama s ciljem stvaranja živih materijala koji zahvaljujući metabolizmu mikroorganizama stječu korisna svojstva — poput sposobnosti vezanja CO₂ putem fotosinteze, objašnjava Mark Tibbitt, profesor na Švicarskom federalnom institutu za tehnologiju (ETH Zürich).

U okviru znanstveno-umjetničkog projekta „CO₂ntext“ u centru austrijske prijestolnice osvanula je šarena površina čija inovativna boja smanjuje zagrijavanje tla te tako doprinosi zaštiti klime i uveseljava prolaznike.