Aktivisti Greenpeacea u Hrvatskoj danas su trometarskim rekvizitom pečata ispred Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije skrenuli pozornost na to da Hrvatska još uvijek nije ratificirala globalni Sporazum o svjetskim morima. Pozvali su ministricu Vučković da javnosti što prije predstavi planove Hrvatske za ratifikaciju sporazuma o zaštiti prirodnih ekosustava bez kojih život na Zemlji nije moguć.

Sa svoja 34 metra duljine ovo je dosad najveći otkriveni koralj na svijetu. Tri stotine godina stara struktura u Solomonskom moru, dijelu južnog Tihog oceana, sastoji se od milijardi sićušnih koraljnih polipa.

Aktivisti Greenpeacea su na svjetski poznatim Morskim orguljama u Zadru postavili desetmetarsku instalaciju hobotnice, s porukom „More se čuvati mora“, kao apel hrvatskoj Vladi i Saboru za što bržom ratifikacijom globalnog Sporazuma o svjetskim morima.

Udruga Sunce pokrenula je kampanju pod nazivom „More puno života“, koja ima za cilj podizanje svijesti hrvatske javnosti o neophodnosti učinkovitih zaštićenih područja u moru te njihovim prednostima i dugoročnim koristima za zajednicu.

Ujedinjeni narodi danas su u New Yorku usvojili povijesni Sporazum o svjetskim morima s ciljem osiguravanja očuvanja i održivog korištenja morske biološke raznolikosti u područjima izvan nacionalne jurisdikcije koja pokrivaju više od dvije trećine oceana.

Iznimno važan UN-ov Sporazum o svjetskim morima napokon je donesen nakon gotovo dva desetljeća pregovora. Tekst Sporazuma sada će se tehnički urediti i prevesti prije službenog usvajanja na idućoj sjednici.

Danas u New Yorku počinju završni pregovori za UN-ov Sporazum o svjetskim morima. Bez čvrstog Sporazuma praktički je nemoguće stvoriti mreže morskih rezervata koji će pokriti najmanje 30 % svjetskih mora do 2030., tzv. „cilj 30x30“ koji je dogovoren na konferenciji COP15 u Montrealu u prosincu 2022. Na posljednjim pregovorima postignut je napredak, što daje nadu da je Sporazum nadohvat ruke.

Postoje brojne studije koje potvrđuju da buka izazvana ljudskim utjecajem šteti morskim sisavcima, no isto tako utječe i na ribe, beskralježnjake, morske ptice i gmazove

Izazovi s kojima se suočavaju svjetski oceani svima su već dobro poznati. Plastična kriza prijeti da će u oceanima do 2050. biti više plastike nego riba, dok klimatska ugrožava koraljne grebene koji bi u potpunosti mogli nestati do 2100. No, unatoč činjenici što smo oceane desetljećima koristili kao odlagalište otpada, u njih izlijevali naftu te prekomjernim izlovom ribe uništili riblji fond i gotovo istrijebili morski život, znanstvenici smatraju da ipak postoji mogućnost njihovog ozdravljenja.

Znanstvenici koji su u sklopu Greenpeacove ekspedicije istraživali populaciju pingvina na Antarktici otkrili su drastično smanjenje u mnogim kolonijama, a neke su opale za čak 77 % otkako su posljednji put pregledane prije gotovo 50 godina.