Kako bi osigurali održiviji rast akvakulture, hrvatski znanstvenici su u suradnji s talijanskim kolegama sa Sveučilišta u Udinama i domaćim tvrtkama za uzgoj ribe proveli dosad najveće istraživanje na uzgajalištima srednjeg i sjevernog Jadrana. Otkrili su da se kopneni izvori bjelančevina mogu uspješno koristiti za održavanje ili čak poboljšanje učinka uzgoja i kvalitete ribe, uz istodobno usklađivanje s ciljevima ekološke održivosti i očuvanjem ključnih nutrijenata važnih za ljudsko zdravlje.

Tisuće lososa pobjeglo je iz uzgojnih kaveza u nedjelju 9. veljače u sjevernoj Norveškoj. Tvrtka Mowi ponudila je nagradu svima koji ih ulove jer norveške vlasti strahuju od moguće ekološke katastrofe.

Duga je tradicija slatkovodnog ribnjačarstva u Hrvatskoj. Izgradnja najstarijih ribnjaka, koji i danas njeguju proces od mrijesta do proizvodnje konzumne ribe, počela je 1900. godine. Uz gornji tok rijeke Ilove na 1362 ha, od čega je 1231 ha vodenih površina, smješteno je Ribnjačarstvo Končanica.

Klimatske promjene i ljudski utjecaj na morske ekosustave uz prekomjerni izlov ribe rezultiraju smanjenjem ribljeg fonda, a s velikom su vjerojatnošću utjecali i na izniman porast broja meduza u sve toplijim svjetskim morima i oceanima. Europskim projektom GOJELLY, kojim koordinira njemački GEOMAR Helmholtz centar za oceanografiju, njihov sve veći broj i svojstva namjeravaju se koristiti kao izvor za proizvodnju biofiltara za čestice mikroplastike, gnojiva ili hrane za ribe.