U Kopenhagenu nastaje prvi stambeni blok otporan na klimatske promjene
Tvrtka Henning Larsen Architects obnavlja stambeni blok koji bi trebao postati novi model za prilagodbu klimatskim promjenama
U gradu s više od 150 kišnih dana u godini, korištenje kišnice i njeno preusmjeravanje u sustave za navodnjavanje postaje sve značajnije sredstvo u borbi protiv klimatskih promjena
Danski glavni grad mora napraviti drastične promjene želi li ispuniti svoj ambiciozni cilj ublažavanja klimatskih promjena i postati prvi grad na svijetu koji ne proizvodi ugljikov dioksid do 2025. Građevinski sektor pritom ima veliku ulogu, kako u smanjenju neposredne potrošnje energije, tako i u znatnom smanjenju emisija u životnom vijeku zgrada korištenjem CO2 neutralnih ili negativnih tehnologija. Osim održive gradnje novih zgrada, vrlo je bitno postojeći građevinski fond prilagoditi novim standardima i očekivanim ekstremnim vremenskim obrascima izazvanim klimatskim promjenama.
To se u ovom slučaju posebno odnosi na Kopenhagen, gdje bi se u sljedećih 80 godina količina oborinskih voda mogla povećati za čak 30 % te time izazvati velike probleme za postojeći kanalizacijski sustav i povećati rizik od poplava u samom gradu i njegovoj okolici. No, umjesto povećavanja kapaciteta kanalizacijskog sustava, u Henning Larsenu smatraju da višak kišnice do njega uopće ne mora ni dospjeti i to sve dok se poboljšavaju životni uvjeti stanovnika.
Kišnica kao važan resurs
Henning Larsen u istočnoj gradskoj četvrti Østerbro upravo stvara model novog stambenog bloka koji će biti otporan na klimatske promjene. Iako je smješten u tipičnom kopenhaškom okruženju, sa stambenim zgradama sagrađenima na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće i karakterističnim unutarnjim dvorištem, ovaj blok zgrada ipak nije spreman za suočavanje s učincima klimatskih promjena. Gradska uprava je ovaj dio Kopenhagena prepoznala kao područje koje je posebno osjetljivo na poplave u slučaju ekstremnih kiša. Projektom je stoga detaljno proučen tok podzemnih voda te usklađen s urbanom topografijom, a cjelokupna obnova usmjerena je prema unutrašnjosti ovog stambenog bloka.
Obnovom i ozelenjavanjem pročelja ovaj će stambeni blok u potpunosti apsorbirati priljev kiše te prikupljenu i filtriranu kišnicu koristiti za potrebe nove praonice rublja i toaleta stanara, a dodatno će usmjeravati i filtrirati višak podzemnih voda za potrebe stanovnika. Tako će se omogućiti korištenje kišnice i poplavne vode koja bi inače otjecala u već opterećeni kanalizacijski sustav. Većina zgrada ovog stambenog bloka obnovit će se do kraja 2021. godine, a izgradnja će u potpunosti biti završena do proljeća 2022. godine.
Osim na kvalitetnom upravljanju kišnicom i podzemnim vodama, projekt se temelji i na povećanju prostora za rekreaciju stanara prenamjenom parkirališta i uređenjem zelenih površina, jačanju identiteta susjedstva, kao i optimizaciji postojećih zgrada u smislu potrošnje energije i korištenja dnevnog svjetla.
Rješenja za budućnost
Glavni ciljevi projekta su priprema zgrada na učinke klimatskih promjena i poboljšanje kvalitete života stanovnika koji u njima žive. Očekuje se kako će se obnovom pročelja potrošnja energije smanjiti za približno 25 %, no istodobno će se poboljšati toplinska izolacija i ventilacija zgrada. Veći prozorski otvori s mogućnošću dogradnje balkona ispunit će stanove s 25 % više prirodne dnevne svjetlosti, dok će unutarnje dvorište štititi od poplava i stanovništvu dati novi prostor za okupljanje.
Novouređeni kopenhaški stambeni blok će na najbolji način ilustrirati kako suvremena gradnja može i treba predstavljati integralno rješenje u stvaranju održive budućnosti te dokazati kako ponekad najbolja rješenja ne moraju biti i najskuplja. Klimatske promjene će duboko utjecati na način na koji gradimo i živimo u gradovima te je stoga bitno predvidjeti izazove koji su pred nama i planirati otporne zajednice koje će udovoljiti potrebama ne samo današnjih, već i budućih stanovnika, zaključuju u Hennig Larsenu.
S.F. / Ekovjenik