Globalni tjedan sigurnosti cestovnog prometa 2021.
Ovogodišnji Globalni tjedan sigurnosti cestovnog prometa šesti je po redu od osnivanja inicijative 2007. godine
Ulice s ograničenjem brzine od 30 km/h pomažu u smanjenju broja smrtnih slučajeva izazvanih prometnim nesrećama te potiču tjelesnu aktivnost jer na ulicama koje su sigurne, ljudi više šeću i više bicikliraju, ističe Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Nova kampanja pod nazivom „Streets for Life“ – „Ulice za život“ zalaže se za implementaciju ograničenja brzine od 30 km/h u naseljenim područjima i za stvaranje lokalne podrške ovakvim mjerama. Poznato je kako se uvođenjem ograničenja brzine od 30 km/h na gradskim ulicama mogu spasiti ljudski životi i zaštititi svi sudionici koji ih koriste, a pogotovo pješaci, biciklisti, djeca i starije osobe te osobe s poteškoćama. Ulice s ograničenjem brzine od 30 km/h pomažu u smanjenju broja smrti zbog nesreća i potiču tjelesnu aktivnost- na ulicama koje su sigurne, ljudi više šeću i više bicikliraju, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
>>> Pročitajte još >>> Uz brzinu od 30 km/h šansu preživljavanja u slučaju udara automobila ima 9 od 10 pješaka
Ovogodišnji Tjedan sigurnosti cestovnog prometa predstavlja priliku za preuzimanje odgovornosti o politikama na nacionalnoj i lokalnoj razini kako bi se u urbanim područjima postiglo uvođenje ograničenja brzine od 30 km/h. „Prilika je i za stvaranje lokalne potpore za takve mjere kako bi se stvorili sigurni, zdravi, zeleni i živi gradovi, ali i za isticanje veze između ograničenja brzine od 30 km/h i postizanja niza ciljeva održivog razvoja, uključujući ciljeve u zdravstvu, obrazovanju, infrastrukturi, održivim gradovima, klimatskim akcijama i partnerstvima“, ističu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
- Mitovi i činjenice o sigurnosti u prometu / Izvor: HZJZ
Za obilježavanje 6. Globalnog tjedna sigurnosti cestovnog prometa, koji se ove godine obilježava od 17.-23. svibnja, odabran je slogan „Ulice za život“ koji simbolizira zahtjeve za ograničenje brzine od 30 km/h u gradovima, naseljenim mjestima i selima širom svijeta.
„Ulice s ograničenjem brzine srce su svake zajednice. Također, spašavaju živote. U područjima u kojima se susreću ljudi i promet ograničenje brzine na 30 km/h čini ulice zdravijima, zelenijima i povoljnijima za život – takve ulice su ulice za život, a inicijativa poziva donositelje odluka na zagovaranje ulica s ograničenjem brzine od 30km/h u područjima u kojima ljudi žive, hodaju i igraju se“, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
>>> Pročitajte još >>> Nizozemska smanjila maksimalnu brzinu kretanja vozila u naseljenim mjestima
Prema podacima HZJZ-a, prometne nesreće u Hrvatskoj predstavljaju jedan od značajnih javnozdravstvenih problema te su vodeći uzrok smrti od ozljeda u dječjoj i mlađoj odrasloj dobi. Iako se u Hrvatskoj posljednjih godina bilježi trend pada smrtnosti od prometnih nesreća i dalje je potreban sustavan rad na povećanju sigurnosti u prometu.
Globalni tjedan sigurnosti cestovnog prometa i prateće kampanje koordiniraju organizacije Ujedinjenih naroda i Svjetska zdravstvena organizacija koje pozivaju na novi način razmišljanja gdje dizajn ulica, počevši s ulicama gdje su susreću ljudi i promet, čini ulice sigurnima, dostupnima, ugodnima i pravednima za sve sudionike u prometu. Takve ceste pružaju višestruke pogodnosti za sve.
>>> Pročitajte još >>> 59 % Parižana za uvođenje ograničenja brzine od 30 km na sat
Ograničenjem brzine postiže se veća sigurnost na prometnicama, ističu u pariškoj gradskoj upravi. To posebno vrijedi za najugroženije sudionike prometa, poput djece, starijih osoba ili osoba s invaliditetom, jer je općenito poznato da je brzina najčešći uzrok prometnih nesreća. Smanjenje dopuštene brzine na cestama omogućuje u prosjeku smanjenje broja nesreća za oko 25 %, što posebno vrijedi u slučaju ozbiljnih povreda i smrtnog ishoda prometnih nesreća. Naime, ograničenjem brzine na 30 km/h takvi se slučajevi smanjuju za više od 40 %. Nadalje, smanjenje brzine općenito omogućuje uravnoteženi razvoj i bolju integraciju različitih oblika urbane mobilnosti. Smanjenjem brzine sudionika u prometu za 20 km/h također se utječe na dvostruko smanjenje buke u blizini kolnika. Općenito je poznato kako onečišćenje bukom može utjecati na zdravlje i kvalitetu života, s fizičkim pa čak i psihološkim posljedicama koje se izražavaju kao stres, nesanica, depresija i sl.
S.F. / Ekovjesnik