U Splitu održan okrugli stol „Očuvanje morskog okoliša i obalnog prostora u Hrvatskoj“
Udruga Sunce i Splitsko-dalmatinska županija okupili stručnjake, predstavnike sektora i građane za razgovor o očuvanju morskog okoliša i obalnog prostora
Na okruglom stolu pod nazivom „Očuvanje morskog okoliša i obalnog prostora“ Udruga Sunce i Splitsko-dalmatinska županija okupili su stručnjake, predstavnike sektora te angažirane građane. S ciljem rasprave o zaštiti obale i morskog okoliša, iznijeti su ključni izazovi upravljanja obalom i prostornog planiranja, zaštite prirode te utjecaja ljudskih aktivnosti na obalno područje Jadrana.
Ova tema odabrana je jer prijave građana putem Zelenog telefona, besplatnog alata za prijavu problema u okolišu i prirodi, jasno ukazuju na potrebu za većom pažnjom. Najveći broj prijava u 2022. odnosio se na bespravnu gradnju ili nasipavanje poglavito na moru i obali, a primijećeno je povećanje broja prijava zbog otpadnih voda koje se ispuštaju u more, kako s brodova tako i s kopna.
Predstavnici različitih sektora i građani aktivno su razmijenili ideje i strategije za očuvanje mora. Posebnu vrijednost donijeli su izv. prof. dr. sc. Dalibor Carević i izv. prof. dr. sc. Kristina Pikelj svojom znanstvenom perspektivom i iskustvima utemeljenima na provedenim istraživanjima o aktivnostima i njihovim utjecajima na more i obalu. Profesorica Pikelj predstavila je svoje znanje o dugoročnoj obalnoj eroziji u Splitsko-dalmatinskoj županiji te kako traje holocenska obalna erozivna kriza posljednjih 10 000 godina.
Dalibor Carević istaknuo je izazove zaštite mora i obalnog područja, ukazujući na problem nasipavanja obale koji je nadasve prisutan u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Od 1968. godine čak je 19,6 % kopnenog morskog područja Hrvatske nasuto, odnosno uzeto moru. „Naše je more takvo kakvo je, naša plaža je takva kakva je i treba ih takve prihvatiti, a ne mijenjati. Turisti dolaze vidjeti takve plaže, ne drukčije.“ – naglasio je izv. prof. dr. sc. Dalibor Carević.
Koja institucija upravlja obalom i osigurava zaštitu?
Hrvatska obala jedna od najrazvedenijih obala EU koju krase ne samo prekrasni krajobrazi, već i velik broj zaštićenih vrsta i staništa. Kako obalu ne čine samo uređene plaže, već i netaknuta divlja obala, izgrađena urbana područja, ali i tvornički kompleksi, postavlja se pitanje koja institucija upravlja obalom i osigurava zaštitu i očuvanje.
Matea Dorčić iz Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije naglasila je da Županija upravlja samo jednim dijelom obale, dok je ostatak pod jurisdikcijom Republike Hrvatske i u nadležnosti jedinica lokalne samouprave.
„Posebno me raduje što novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama na mrežnim stranicama Županije moraju biti objavljeni svi prijedlozi akata. Svi koji žele komentirati prostorne planove moraju osvijestiti nužnost pravovremenog komentiranja.“ – rekla je Matea Dorčić.
Bojan Ivošević, zamjenik gradonačelnika Grada Splita, pojasnio je kako je Grad Split donedavno imao ograničenu ulogu u upravljanju pomorskim dobrom. „Situacija se donekle poboljšala stupanjem na snagu novog Zakona o pomorskom dobru, no održavanje tih područja i dalje predstavlja izazov. Isto tako, odnos s Lučkom kapetanijom je složen, ali vjerujem da će uslijediti pozitivne promjene.“
Marija Vuković, pročelnica Upravnog odjela za zaštitu okoliša, komunalne poslove, infrastrukturu i investicije Splitsko-dalmatinske županije istaknula je kako su upravo procjene utjecaja zahvata na okoliš, uključujući i strateške procjene prostornih planova, koristan alat za utvrđenje mjera zaštite nekog područja. Međutim, relevantna tijela nedovoljno se uključuju u postupke i nedostaje kontrola mjera jednom kada je zahvat izgrađen.
- Foto: Udruga Sunce
Planovi za upravljanje morskim područjem ne postoje
O najvećim izazovima s kojima se suočava morska obala u kontekstu prostornog planiranja, posebice s naglaskom na obalno područje, govorio je Petar Matković, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije. Istaknuo je važnost planiranja na županijskoj razini te naglasio da takvi planovi za upravljanje morskim područjem ne postoje. Umjesto toga, razni planovi postavljaju kriterije za područje mora, no često se ne poštuje hijerarhija odnosa među planovima.
Domagoj Lažeta, ravnatelj Javne ustanove „More i krš“ kazao je da su njihove ovlasti ograničene. Naime, čuvari prirode mogu poduzeti akciju samo ako su zatekli osobu u počinjenju nedopuštene radnje – čime su, nažalost, izuzeti od provođenja istražnih radnji. Lažeta je također izrazio zabrinutost zbog nedostatka suradnje s lučkom kapetanijom i inspektoratom. Ovo pitanje suradnje i koordinacije među različitim institucijama ostaje izazov u očuvanju zaštićenih područja.
Najveće prijetnje u zaštićenim područjima
Najveće prijetnje zaštićenim područjima u Splitsko-dalmatinskoj županiji, uključujući vrste i staništa, betonizacija su i nasipavanje na kopnu, kao i problem otpadnih voda s kopna i čarter-flote na moru. Dodatno, nekontrolirani turizam i porast temperature mora zbog klimatskih promjena predstavljaju ozbiljne prijetnje obalnom ekosustavu.
S druge strane, Joze Tomaš, predsjednik Županijske gospodarske komore, pozitivno je ocijenio utjecaj turizma na Jadransku obalu. „Turizam onečišćuje, ali i privređuje, zato je potrebno usmjeriti turizam prema održivosti i pomno nadzirati provedbu propisa na terenu.“
- Foto: Udruga Sunce
Može li novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama riješiti sva pitanja?
Novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama puno bolje razgraničuje ovlasti te regulira pojedine pritiske na morski okoliš, kao što su nasipavanje i dohrane te strože regulira gradnju na obali, no ne može riješiti sva pitanja i vrlo vjerojatno će i u budućnosti dolaziti do kolizije propisa.
Matea Dorčić, pročelnica Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije naglasila je da se na području Splitsko-dalmatinske županije proteže oko 100 kilometara plaža, a broj koncesija od 42 smatra simboličnim.
„Nakon Zlatnog rata 2017. godine, dodjela koncesija u Splitsko-dalmatinskoj županiji doživjela je značajne promjene. Imamo Pravilnik koji je stroži od zakona i trenutno ga usklađujemo s novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama. Važno je naglasiti da ne raspisujemo natječaj ako nemamo potporu lokalne zajednice.“ – rekla je Matea Dorčić.
Zamjenik splitskog gradonačelnika Bojan Ivošević objasnio je da novi zakon predviđa nužnost pomorskih redara, zbog čega se otvaraju dva nova radna mjesta. Unatoč tome, ističe nedostatak brzine u rješavanju problema.
„Redarstvo ima svoja ograničenja. U mnogim situacijama nemamo ovlasti postupanja. Ja sam osobno prijavljivao neke stvari i još uvijek nema pomaka. Potrebno je i dalje educirati, ne samo građane, već i tijela javne vlasti uključena u upravljanje i nadzor na obali i moru o tome kako rješavati ovakve izazove.“ – kazao je Bojan Ivošević.
U jednom su se panelisti i sudionici složili, a to je da se jedino sinergijom rada svih nadležnih tijela, kao i tih tijela i građana, može poboljšati zaštitu i očuvanje obale.
„Važno je koristiti odredbe novog Zakona u svrhu zaštite morskog okoliša te uvažiti i koristiti sve alate koje nam pružaju Zakon o zaštiti okoliša i Zakon o zaštiti prirode.“ – zaključno je naglasila Hajdi Biuk, pravnica Udruge Sunce.
Projekt „Zeleni telefon – Posudi svoj glas okolišu!” u 2023. godini sufinancirao je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU).
Udruga Sunce / Ekovjesnik