TU Berlin: Klimatske promjene ugrožavaju njemačke povijesne parkove
Studija Tehničkog sveučilišta u Berlinu otkiva alarmantne podatke
Istraživači Tehničkog sveučilišta u Berlinu (TU Berlin) prvi su put sustavno pratili štetu na drveću u 62 povijesna parka iz 11 njemačkih saveznih država, a rezultate studije predstavili su 26. siječnja.
Rezultati istraživanja Tehničkog sveučilišta u Berlinu (TU Berlin) predstavljaju sveobuhvatnu analizu trenutačnog stanja povijesnih parkova u 2022. nakon ekstremnih vrućina u razdoblju od 2017. do 2020. godine. Istraživanjem su, između ostalih, obuhvaćeni Park Sanssouci u Potsdamu, Park Schwetzingen na sjeverozapadu Baden-Württemberga i Engleski vrt (Englischer Garten) u Münchenu.
Istraživanje ukazuje na velike štete na stablima najvrjednijih njemačkih povijesnih parkova i vrtova koje su nastale zbog ekstremnih vrućina uzrokovanih klimatskim promjenama. Oštećena stabla pronađena su u svim parkovima koja su obuhvaćena ovim istraživanjem, a TU Berlin posebno ističe alarmantan podatak kako oštećenja pokazuje čak 59 posto svih stabala. Zanimljiv je podatak da su strane vrste drveća općenito u boljem stanju od uobičajenih autohtonih vrsta, a studija također pokazuje da su povijesni vrtovi važan izvor bioraznolikosti.
- Mrtva stabla u parku dvorca Schwetzingen u proljeće 2022. | © TU Berlin
Prva sveobuhvatna analiza
Kao rezultat ekstremnih vremenskih pojava 2017., 2018. i 2019. došlo je do goleme štete na drveću njemačkih povijesnih parkova i vrtova. Tijekom navedenog razdoblja lomile su se grane, često su stradavala cijela i posebno vrijedna stara stabla, ali su stradale i cijele skupine ili sastojine stabala. Očigledno je kako primarni uzrok predstavljaju ekstremni vremenski događaji i razdoblja, koji se tumače kao posljedica klimatskih promjena.
Iako se o ovoj temi uvijek iznova raspravljalo u raznim ustanovama za održavanje parkova - posebice velikim zakladama i državnim upravama za parkove i vrtove – najčešće su zabilježene samo pojedinačne prijave. Nedostajala je sveobuhvatna dokumentacija, kao i procjena učinaka takvih događaja na parkove i vrtove u Njemačkoj pa se cjelokupna situacija nije mogla objektivno ocijeniti niti je bilo kakav razvoj tijekom godina bio razumljiv. Također, do sada nije bilo jasno koja je vrsta drveća posebno oštećena i jesu li svi dijelovi Njemačke jednako pogođeni.
- Podrezane krošnje u berlinskom Schlosspark Schönhausen 2023. | © TU Berlin
Istraživanje je provedeno u 62 parka iz 11 saveznih država
Za svoj izvještaj o oštećenjima parkova, istraživači s TU Berlin procijenili su skupove podataka iz 62 parka iz 11 saveznih država, a pritom su se koristili digitaliziranim katastarskim podacima koji su nužni za sigurnost parkova, primjerice, procjenu opasnosti od loma i vitalnosti stabala. Dosljedno održavanje digitalnih podataka težak je posao pa se istraživanjem nisu mogli obuhvatiti svi povijesno značajni parkovi u Njemačkoj.
Iz postojećih podataka prvotno je izrađena analiza trenutačnog stanja u 2022. godini. Procijenjena je vitalnost pojedinih vrsta drveća, stanje parkova u cjelini te ovisnost stanja o okolišnim parametrima suhoće, topline posljednjih godina i rizika od suše. Kako bi došli do usporedbe u odnosu na prijašnje stanje, istraživači su usporedili spektralne podatke iz misije Sentinel-2 programa Copernicus Europske svemirske agencije (ESA). Tako su mogli usporediti stanje drveća u osam parkova prije i nakon vrućih godina 2018. do 2020. godine.
- Lagano oštećena stara hrastova stabla u parku Sanssouci u ljeto 2018. | © TU Berlin
59 posto svih stabala u lošem stanju
„Primijetili smo jasno pogoršanje situacije s drvećem posljednjih godina. Međutim, učinci su također bili individualni, tj. vrlo različiti lokalno za različite sustave. To nam ukazuje da klimatske promjene moramo shvatiti ozbiljno, ali i da trebamo paziti da ne generaliziramo i da posvuda ne očekujemo iste probleme“, kazao je glavni autor studije prof. dr. Norbert Kühn.
Zajedno sa svojim timom izračunao je klimatsku bilancu vode (oborina minus isparavanje) tijekom vegetacijske sezone od 2018. do 2020. i došao do šokantnih rezultata. Tijekom ove tri godine minus je iznosio 1057,5 mm u Baden-Badenu, 985,8 mm u parku kod dvorca Dyck i 985,8 mm u Moritzburgu. No, gubitke nisu zabilježili parkovi u Münchenu (+260,7 mm), Linderhofu (+181,5 mm) i Feldafingu na jezeru Starnberg (+209,7 mm).
Istraživači su također zabilježili vitalnost ukupno 157 323 stabla. Otprilike 41 posto stabala bilo je vitalno i jedva zahvaćeno, približno 50 posto bilo je blago do umjereno zahvaćeno, a devet posto ozbiljno zahvaćeno ili mrtvo. To znači da je 2022. godine čak 59 posto svih stabala u ovim povijesnim parkovima bilo oštećeno. Broj oštećenih stabala uvelike je varirao ovisno o parku, a prostorni trendovi nisu vidljivi. Posebno velik broj oštećenih stabala (90 do 100 posto) imaju sustavi u Liebensteinu, Wiesbadenu, Lichtenwaldeu, Hamburg Jenischparku i Kassel Schönfeld Parku. Zalihe s posebno niskom razinom oštećenja (5 do 25 posto) mogu se naći u Pillnitzu, Bad Mergentheimu, Großsedlitzu blizu Dresdena, u vrtovima Stuttgartske palače i u Rastattu.
- Dva gotovo mrtva hrastova stabla u Georgengartenu u Dessauu | © TU Berlin
Strane vrste drveća sve manje ugrožene
Pojedine vrste drveća također su oštećene u različitim stupnjevima. U odnosu na hrastove, strane su vrste općenito bolje prošle (48 do 58 posto neoštećenih) od dviju domaćih vrsta (14 odnosno 28 posto neoštećenih). Istraživače je posebno iznenadila činjenica da su strane vrste drveća, koje se u Njemačkoj sade zbog boljeg podnošenja klimatskih promjena, općenito u boljem stanju od autohtonih vrsta. Vrste drveća koje bolje podnose toplinske stresove i sušu su hrast medunac i hrast cer te crni grab i srebrnolisna lipa.
Istraživači su također usporedili vitalnost drveća iz 2017. s onom iz 2020. godine te su zaključili kako se njihovo zdravlje tijekom tog razdoblja znatno pogoršalo. Osobito teška oštećenja zabilježena su u hamburškom Jänischparku, parku u Schwetzingenu, Rotehornparku u Magdeburgu i Velikom vrtu u Dresdenu. U Sanssouciju u Potsdamu i u dvorcu Dyck mogla su se identificirati pojedinačna područja koja nedostaju. U Engleskom vrtu u Münchenu zabilježeno je najmanje promjena.
Parkovi su vrijedno kulturno dobro i važan izvor bioraznolikosti
„Svi govorimo o trajnosti, bioraznolikosti i prilagodbi klimi. O nekim od povijesnih parkova i vrtova s ljubavlju se brine već više stoljeća. U njima su se sačuvale zajednice koje su izumrle u okolnom, intenziviranom krajoliku. Njihovo drveće veže CO2 i pruža hlad tijekom vrućeg vremena. Povijesni vrtovi kombiniraju sve što nam je potrebno za našu budućnost. Stoga bi društveni zadatak trebao biti njihovo očuvanje za sve nas, čak i u vremenima klimatskih promjena“, kazao je prof. dr. Norbert Kühn.
Ova studija također je jasno pokazala da su povijesni parkovi i vrtovi važan izvor biološke raznolikosti. U katastarskim podacima 62 ispitana sustava mogu se pronaći 543 različite vrste drveća ili hibrida i 602 sorte. Za usporedbu, u cijeloj Njemačkoj postoje samo 92 autohtone vrste drveća.
Oštećena stabla pronađena su u svim parkovima (od 5,3 do gotovo 100 posto od ukupnog broja). Vruće i sušne godine od 2018. do 2020. imale su različite učinke. Ovisno o ranjivosti lokacije i vremenskim prilikama, može doći od manjih do vrlo jakih utjecaja. Međutim, pogoršanje zdravlja drveća dokumentirano je u svim parkovima koji su ispitivani tijekom ovih godina.
„Rezultati izvještaja o šteti u parkovima potiču nas na hitno djelovanje. Budući da nam s klimatskim promjenama prijeti velika promjena za ljude, prirodu i kulturnu baštinu, moramo djelovati puno dosljednije kako se situacija ne bi još više pogoršala“, poručio je Alexander Bonde, glavni tajnik Njemačke savezne zaklade za okoliš (DBU).
Stjepan Felber | Ekovjesnik