Stupila na snagu izmjena bečkog Zakona o zaštiti drveća
Više zaštite za bečko drveće i nova pravila zamjenske sadnje
Beč je jedna od najzelenijih svjetskih metropola, a gradsko poduzeće Bečki gradski vrtovi (Wiener Stadtgärten) brine o više od pola milijuna stabala te oko tisuću parkova i zelenih površina. Izmjenom Zakona o zaštiti drveća, koja je stupila na snagu u utorak 16. travnja, Grad Beč želi povećati razinu brige o svojim stablima.
U utorak 16. travnja usvojen je klimatski amandman bečkog Zakona o zaštiti drveća kojim će se prvenstveno osigurati kvalitetnija zaštita drveća i provoditi nova pravila zamjenske sadnje.
„Izmjenom Zakona o zaštiti drveća osigurali smo bolju zaštitu bečkog drveća, ali i napravili velik korak prema učinkovitijoj prilagodbi klimatskim promjenama jer nam povećanje i zaštita stabala pomažu u lakšem podnošenju sve toplijih ljeta te dodatno poboljšavaju rekreacijske mogućnosti u Beču. S jedne strane sada će se povećati naknada za uklanjanje stabala, ali će se istovremeno znatno olakšati mogućnosti zamjenske sadnje. Očekujemo da će zamjenske sadnje, koje su sada znatno povoljnije za podnositelje zahtjeva, dovesti do sadnje još većeg broja stabala u Beču, što je u uvjetima klimatske krize od iznimne važnosti.“ – rekao je bečki gradski vijećnik za klimu Jürgen Czernohorszky.
„Zelene površine s drvećem imaju brojne funkcije: pozitivno utječu na mikroklimu, poboljšavaju kvalitetu zraka, hlade, a njihova sjena nudi zaštitu od ekstremne vrućine“, kazao je Czernohorszky. „Stoga smo si postavili cilj zaštititi, proširiti i urediti zelene površine kako bi se posljedice klimatskih promjena što manje osjećale. Bečki Zakon o zaštiti drveća pritom ima vrlo važnu ulogu.“
- Jürgen Czernohorszky u novouređenom Resselparku ispred obnovljenog Bečkog muzeja. © Votava / PID
Učinkovitija i dulja zaštita drveća
„Ovom izmjenom Grad Beč prije svega želi osigurati zaštitu što većeg broja stabala, smanjiti njihovu sječu te saditi mlada stabla koja će biti dugotrajnija, kvalitetnija i zdravija, čime će imati veći utjecaj na zaštitu klime”, dodaje Jürgen Czernohorszky.
Naime, izmjenom bečkog Zakona o zaštiti drveća i njegovom dopunom nazivima poželjnih vrsta stabala, posebice različitih voćaka, cilj je pod zaštitu staviti što više vrsta drveća. Nadalje, zamjenska sadnja stabala trebala bi osigurati bržu klimatsku učinkovitost, primjerice, propisivanjem obveze sadnje većih zamjenskih stabala, tzv. školovanih stabala starih 25 godina i s većim volumenom krošnje, kao i širenjem mogućnosti sadnje.
>>> Pročitajte još >>> Livade i travnjaci Parka Helmuta Zilka važan su izvor bioraznolikosti i izuzetno vrijedna staništa pčela
- Višenamjenski koncept parka u bečkoj četvrti Sonnwendviertel značajno podiže kvalitetu života svih njenih stanovnika © Ekovjesnik
Više novca za zaštitu drveća i klime
Novost predstavlja proširenje obveze zamjenske sadnje – ne samo u radijusu od 300 metara kao prije, već u još širem području uklonjenih stabala. Nova pravila u budućnosti bi trebala omogućiti uklanjanje asfaltiranih površina u još većoj mjeri i sadnju još većeg broja zamjenskih stabala.
Grad Beč ujedno će poduzeti još strože mjere protiv uklanjanja stabala bez prethodno ishođene dozvole, propisati mjere obnove zelenih površina i pooštriti novčane kazne na maksimalno 70.000 eura, ali i obustaviti zastaru kaznenog progona. Produljit će se i rok do kojeg se zamjenska sadnja smatra ispunjenom – s pet na deset godina, a svako novo stablo dobit će njegu i posebnu zaštitu tijekom prvih deset godina.
- Ulica Zieglergasse je prva bečka ulica prilagođena klimatskim promjenama (lijevo). Neuer Markt (desno), jedan od najstarijih trgova u bečkoj povijesnoj jezgri, na kojem su asfalt i parkirališna mjesta ustupila mjesta mladim te 30 godina starim stablima, lijepo oblikovanim drvenim klupama, gredicama s raznovrsnim biljem i cvijećem i novom sustavu hlađenja vodenom maglicom. © Ekovjesnik
Povećanjem naknade za uklanjanje stabala s 1.090 na 5.000 eura također bi se trebalo osigurati više novca za zaštitu drveća i klime. Također, ako se odobreno uklanjanje stabala ne provede u roku od dvije godine od pravomoćnosti odluke, izdano odobrenje prestat će vrijediti.
Stjepan Felber | Ekovjesnik