Građani Rijeke mole se za pridržavanje pravila odlaganja i termina određenih za svaki mjesni odbor. Drvca se svakako ne smiju neodgovorno baciti u okoliš ili odložiti na mjestima koja nisu predviđena za tu namjenu.

Osječani tijekom siječnja svoja božićna drvca mogu odložiti na sedam lokacija predviđenih za tu namjenu, dok ih stanari višestambenih zgrada mogu odložiti i pored spremnika za komunalni otpad.

Pariška gradska uprava i ove godine poziva građane da do 20. siječnja 2024. svojim božićnim jelkama daju drugi život i to odlaganjem na 176 označenih lokacija, ravnomjerno raspoređenih na području cijelog grada.

Posljednja veća sječa stabala radi izgradnje prometnica posebno je teško pala članovima Društva prijatelja parka Žmirići, koji posljednjih nekoliko godina rade na uređenju i ozelenjavanju parka, javlja zadarski portal 057hr.

Božićna drvca u bečka kućanstva donose svjetlost i toplinu tijekom blagdana, ali i nakon njih. Osim radosti i sjaja u blagdanski ukrašenim domovima, u svom „drugom životu“ osiguravaju opskrbu električnom i toplinskom energijom.

Svim stanovnicima Pariza koji se pod okriljem mraka žele „diskretno“ riješiti svog božićnog drvca i neodgovorno ga odložiti mimo uputa gradske uprave prijeti prilično visoka novčana kazna. Naime, nepropisno odlaganje božićnog drvca u francuskoj metropoli podliježe novčanoj kazni u visini od 35 do 150 eura.

Dana 9. siječnja na području grada Koprivnice počeo je odvoz starih božićnih drvaca koji se mogu odložiti na zelenim otocima do 16. siječnja 2023. godine.

Različiti su načini na koje europski gradovi zbrinjavaju odložena božićna drvca. Primjerice, u Beču i Budimpešti koriste se za dobivanje električne i toplinske energije, dok se u Parizu usitnjavaju te u obliku malča ponovno upotrebljavaju za zaštitu biljaka u parkovima i na zelenim površinama. Slična se praksa provodi i u Marseilleu, ali i u našem „Eco City“ Osijeku.

U Beču je počelo sakupljanje starih božićnih jelki, i to na 576 lokacija diljem grada. Sakupljene se jelke spaljuju i koriste za proizvodnju struje i toplinske energije za grijanje, a jedan dio postat će ukusan obrok za autohtonu austrijsku vrstu koza.

Početkom sljedeće godine većina će hrvatskih građana raskititi božićna drvca i odložiti ih pored kontejnera. No, umjesto njihovog gomilanja na javnim površinama pa i nerijetkog bacanja s prozora i balkona, uz dobru organizaciju komunalnih službi svatko od nas svom starom božićnom drvcu ipak može produžiti život i dati novu namjenu. Evo kako to već godinama rade u Parizu.