Kako bi osigurali održiviji rast akvakulture, hrvatski znanstvenici su u suradnji s talijanskim kolegama sa Sveučilišta u Udinama i domaćim tvrtkama za uzgoj ribe proveli dosad najveće istraživanje na uzgajalištima srednjeg i sjevernog Jadrana. Otkrili su da se kopneni izvori bjelančevina mogu uspješno koristiti za održavanje ili čak poboljšanje učinka uzgoja i kvalitete ribe, uz istodobno usklađivanje s ciljevima ekološke održivosti i očuvanjem ključnih nutrijenata važnih za ljudsko zdravlje.

U sklopu projekta ALIENA (ALIgning Efforts to control Non-indigenous species in the Adriatic sea) razvijaju se sustavi ranog upozoravanja i praćenja te baze podataka za kontrolu invazivnih morskih vrsta poput vrste Ostreopsis ovata.

Riba pojas povremeno se pronalazi na plažama nakon oluja ili blizu površine mora kada je dezorijentirana, ozlijeđena ili ugiba. Takva viđenja pomoraca u davnim vremenima mogla su dovesti do legendi o morskim zmijama i nemanima, a često ih se naziva „ribama sudnjeg dana“ zbog uvriježenog mišljenja da imaju sposobnost predviđanja potresa ili prirodnih katastrofa.

Ovog tjedna u Splitu je održan početni sastanak projekta BivalveSPEECH koji financira Hrvatska zaklada za znanost. Projekt punog naziva „Sklerokronologija školjkaša – saznanja iz prošlosti o ekologiji i okolišu za buduće zdravlje obalnih ekosustava“ („Bivalve Sclerochronology – lessons from Past Ecology and Environments for the future Coastal ecosystem Health“) počeo se provoditi krajem 2024. godine.

Kako bi se pronašla rješenja za ozbiljan problem morskog otpada, stručnjaci iz Hrvatske i Italije, predstavnici institucija, nevladine organizacije i mladi okupili su se u Splitu od 4. do 6. studenog na trodnevnoj konferenciji „Marine Litter-Free Tides of Change“. Cilj im je bio jasan: prikazati primjere dobre prakse i osmisliti zajednička rješenja za obnovu i zaštitu predivnog, ali sve ranjivijeg ekosustava Jadranskog mora od daljnjeg onečišćenja morskim otpadom.

Od obala do otvorenog mora, s hrvatske i talijanske strane, Jadran je pod stalnim i sve većim pritiskom, a jedna od najvećih prijetnji je onečišćenje plastikom. S više od 80 posto morskog otpada, ponajviše plastike, hitna zajednička rješenja za očuvanje morskog ekosustava prijeko su potrebna, a kroz praktično obrazovanje i osnaživanje mladih da postanu aktivni sudionici u zaštiti prirode i okoliša, mogu se graditi temelji održive budućnosti.

Dr. sc. Natalija Dunić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu kazala je za HRT kako projekcije pokazuju da do kraja ovog stoljeća možemo očekivati porast temperature Jadranskog mora i do tri stupnja.

Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu objavio je na svojoj Facebook stranici fotografije ribe koja se prvi put pojavila u Jadranskom moru. Riječ je o vrsti Acanthurus monroviae koja inače nastanjuje istočni Atlantski ocean, od južnog Maroka do Angole.

Znanstvenici IRB-ovog Centra za istraživanje mora u Rovinju sudjeluju u Interreg projektu ALIENA, čiji je cilj zaštititi Jadransko more od stranih invazivnih vrsta. Konferencijom održanom 14. svibnja u Bariju obilježen je početak projekta koji će trajati sljedeće dvije i pol godine.

Vijest da je ribar i ronilac Nikola Kosanović s Molata snimio nekolicinu sklatova, odjeknula je sektorom zaštite prirode i općenito među ljubiteljima podmorja u Hrvatskoj. Ta snimka predstavlja jedno od najvrjednijih podvodnih dostignuća te je direktni pokazatelj nužnosti rada na daljnjoj zaštiti ove kritično ugrožene vrste, izvijestili su iz WWF Adrije.