Beč provodi niz mjera za smanjenje onečišćenje zraka, uključujući modernizaciju i širenje javnog prijevoza, upravljanje parkirališnim prostorom, kontinuirani razvoj mreže biciklističkih staza, korištenje vozila s niskim emisijama, poticanje elektromobilnosti te razvoj grada prilagođenog pješacima.

Objavljeno je godišnje izvješće IQAira, tvrtke koja prati globalnu kvalitetu zraka i fokusira se na lebdeće čestice PM2,5, jednog od najmanjih, ali i najštetnijih onečišćivača u zraku.

Besplatni webinar „Čestice u zraku - Što to, zapravo, udišemo?“ održat će se putem platforme ZOOM u srijedu 25. veljače 2026.  od 11:00 do 12:30 sati. Namijenjen je stručnjacima, predstavnicima javnog sektora, predstavnicima i aktivistima udruga, lokalnim zajednicama, ali i svim građanima koji žele razumjeti što utječe na zrak koji udišemo i kako svatko od nas može doprinijeti čišćem i zdravijem okolišu.

Brojnim mjerama u području održive mobilnosti i energije postigli smo da su prosječne godišnje vrijednosti glavnih onečišćivača zraka u 2025. godini bile najniže otkako se provode mjerenja, ističu u Gradu Ljubljani.

Sitne lebdeće čestice PM2,5 povećavaju rizik od svih podtipova raka pluća, dok su NO₂, O₃ i SO₂ povezani s nemalostaničnim rakom pluća

Znanstvenici Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) analizirali su što je uzrokovalo te ekstremne događaje i koliko su bili predvidljivi te izradili skupove podataka o kvaliteti zraka koji su pomogli suradnicima u procjeni zdravstvenih posljedica dima i onečišćenja česticama.

Velik broj katastrofalnih požara tijekom ljeta 2025. doveo je do vrlo loše kvalitete zraka u dijelovima zapadne i jugoistočne Europe, a najteže su pogođena područja Pirenejskog i Balkanskog poluotoka.

Do 20. kolovoza 2025. šumski požari u Španjolskoj ispustili su 22 milijuna tona CO₂, što daleko premašuje prosjek za razdoblje 2003.–2024. i predstavlja dosad najviše zabilježene emisije povezane s požarima u toj zemlji.

Velika količina požara tijekom lipnja i srpnja 2025. godine dovela je do vrlo loše kvalitete zraka diljem južne Europe, a najteže pogođena područja nalaze se u Grčkoj i jugoistočnoj regiji Mediterana.

Unatoč postupnom smanjenju, onečišćenje zraka u Europi i dalje ostaje najveći zdravstveni rizik. Krajem 2024. na snagu je stupila nova EU Direktiva o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu kako bi se smanjili rizici uzrokovani onečišćenjem zraka, a Europska agencija za okoliš (EEA) upravo je objavila analizu najnovijih službeno prijavljenih koncentracija za 2023. i 2024. u odnosu na trenutačne i buduće (2030.) granične vrijednosti EU-a, kao i strože razine smjernica SZO-a.