Iznimno važan UN-ov Sporazum o svjetskim morima napokon je donesen nakon gotovo dva desetljeća pregovora. Tekst Sporazuma sada će se tehnički urediti i prevesti prije službenog usvajanja na idućoj sjednici.

Danas u New Yorku počinju završni pregovori za UN-ov Sporazum o svjetskim morima. Bez čvrstog Sporazuma praktički je nemoguće stvoriti mreže morskih rezervata koji će pokriti najmanje 30 % svjetskih mora do 2030., tzv. „cilj 30x30“ koji je dogovoren na konferenciji COP15 u Montrealu u prosincu 2022. Na posljednjim pregovorima postignut je napredak, što daje nadu da je Sporazum nadohvat ruke.

Poznato je da mikroplastika nošena oceanskim strujama stotinama ili tisućama kilometara može naštetiti morskom životu i ekosustavima, kao i da se izuzetno teško prati i uklanja. Međutim, otkriće iz 2021. povećava nadu da bi nam u tome mogla pomoći satelitska praćenja, kako omogućavanjem prevencije, tako i znatnim olakšavanjem napora te ubrzavanjem procesa čišćenja.

Krajem prošle godine Istraživačka postaja Martinska koja djeluje u sklopu Zavoda za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković (IRB) postala je bogatija za novi istraživački brod.

U francuskoj Narodnoj skupštini 17. siječnja značajnom većinom glasova usvojen je moratorij na vađenje ruda s morskog dna. Time je ova zemlja, sukladno zalaganju francuskog predsjednika Emmanuela Macrona na prošlogodišnjoj Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama COP27, postala predvodnik borbe protiv eksploatacije morskog dna u međunarodnim vodama.

Iako je egipatsko ljetovalište Sharm el-Sheikh trenutačno u središtu zanimanja svjetskih medija kao domaćin UN-ove konferencije za klimatske promjene (COP27), pravi razlog zbog kojeg brojni turisti već duži niz godina hrle na ovaj dio egipatske obale Crvenog mora su koraljni grebeni koji se ubrajaju među najraznolikije na svijetu. U njima obitava više od tisuću različitih vrsta riba i oko 350 vrsta koralja.

Prema novoj studiji Sveučilišta Stanford, kitovi gutaju sićušne komadiće plastike u ogromnim količinama, i to daleko više nego što se dosad mislilo.

Skup su organizirali Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, Aquarium Pula i Udruga Morski obrazovni centar Pula, uz pomoć više suorganizatora i Grada Krka. Glavna tema Skupa bile su klimatske promjene i strategija prilagodbi i mjera za očuvanje staništa i vrsta Jadranskog mora.

Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, Aquarium Pula  i Udruga Morski obrazovni centar Pula organiziraju III. znanstveno stručni skup „Klimatske promjene i očuvanje morskih ekosustava Jadranskog mora“.

„U tvojoj zajednici kreiraju se prostorni planovi ili odobravaju zahvati s utjecajem na okoliš? Znaš li da možeš sudjelovati u njihovom donošenju? Okoliš nema svoj glas. Sudjeluj, reagiraj na vrijeme i postani glas okoliša!“, poručuju iz Udruge Sunce.