Zadivljujuća složenost pjevanja kitova već dugo fascinira znanstvenike. Kitovi su jedini sisavci koji pjevaju neprekidno deset ili više sati, i to glasno, čak i kada u blizini nema slušatelja. Kognitivni znanstvenik Eduardo Mercado III. mijenja naše razumijevanje tih zagonetnih zvukova i iznosi revolucionarnu teoriju koja dovodi u pitanje desetljeća ustaljene znanosti.

Kao sredozemna endemska vrsta, posidonija je zaštićena morska cvjetnica koja je ključna za ravnotežu obalnog ekosustava. Ona predstavlja važan ponor ugljika, utočište za bioraznolikost i prirodnu zaštitu od erozije, no danas je ugrožena ljudskim djelovanjem i klimatskim promjenama.

Kada se razmišlja o zaštiti bioraznolikosti od globalnog značaja, najčešće se pomisli na prašume i koraljne grebene. Međutim, neki od najbogatijih i najugroženijih ekosustava na planetu – naše rijeke, jezera i močvare – tiho protječu našim krajolicima i ulijevaju se u mora i oceane, upozorava IUCN Save Our Species.

Istraživanje potvrđuje da su livade posidonije (Posidonia oceanica), čvoraste morske rese (Cymodocea nodosa) i drugih morskih cvjetnica – presudnih za bioraznolikost, stabilnost obale i skladištenje CO₂ – izložene riziku zbog niza čimbenika.

Projekt BIOPRESSADRIA usmjeren je na zaštitu krhkih, ali izuzetno vrijednih ekosustava: morskih cvjetnica i obalnih dina. U fokusu projekta su praćenje pritisaka na ova staništa, pilot-akcije postavljanja ekoloških sustava sidrenja na terenu, prekogranična suradnja te edukacija javnosti.

Povijesna zgrada Arsenala na Hvaru u petak, 29. kolovoza 2025., postala je impresivna pozornica na kojoj je more ispričalo svoju priču kroz lik njegove čuvarice – posidonije. U večernjim satima, pročelje znamenite hvarske građevine pretvoreno je u monumentalno platno za audiovizualnu projekciju koja je spojila umjetnost, znanost i tehnologiju.

Kad sunce zađe iza horizonta 29. kolovoza, povijesna zgrada Arsenala na Hvaru pretvorit će se u platno na kojem će progovoriti more i njegova skrivena čuvarica – posidonija.

Zemlje svijeta i dalje su podijeljene oko smanjenja proizvodnje plastike. Nakon odbacivanja nacrta Globalnog sporazuma o plastici u srijedu 13. kolovoza, 184 države okupljene u Ujedinjenim narodima imaju rok do ovog četvrtka u ponoć da postignu dogovor o pravno obvezujućem tekstu.

Prisutne su u gotovo cijelom svijetu, točnije, u obalnim područjima 159 zemalja i na šest kontinenata, govore podaci UN-a. Pokrivaju ukupnu površinu od otprilike 300 000 km² i smatraju se jednim od najvrjednijih ekosustava na svijetu.

Na trećoj Konferenciji UN-a o oceanu (UNOC3) u Nici, središnja poruka nije bila ulov tune ili brancina, već jedna brojka: 35 posto. Upravo toliki udio svjetskih ribljih stokova danas se izlovljava na neodrživ način, upozorava novo izvješće Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO), predstavljeno u srijedu.