Rezultati pretrage: medonosne pčele

Platforma za „upoznavanje“ pčela i medonosnog bilja odsad i u Beču

Ideja projekta je jednostavna: bečki poljoprivrednici svoje površine s poljoprivrednim kulturama nude na raspolaganje bečkim pčelarima. Oni svoje pčelinje zajednice sele na ponuđene površine, a koristi od toga imaju svi.

Inkluzivna pčelarska škola počela s nastavom

Inkluzivnu pčelarsku školu organiziraju pčelarske udruge HUP Pčelinjak, Propolis, Ulište i Udruga za promicanje istih mogućnosti (UPIM), u suradnji sa Srednjom školom Bedekovčina, Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom i Fakultetom prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Zagreb od hrvatskog Malog Beča može puno naučiti o poticanju bioraznolikosti i očuvanju pčela

Nakon što smo o pčelarstvu i pčelama u glavnom gradu Austrije razgovarali sa stručnjacima za bioraznolikost iz Grada Beča i pčelarima iz Zemaljskog pčelarskog saveza, nastavljamo s temom poticanja uzgoja medonosnih i zaštite solitarnih pčela te donosimo razgovor sa Sašom Zavrtnikom, dr. med. vet., M.Th., doktorandom na poslijediplomskom sveučilišnom doktorskom studiju Inženjerstvo okoliša na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu.

Zašto u Beču nema gladnih pčela?

Bečkoj gradskoj upravi važne su i medonosne i divlje (solitarne) pčele te stoga ulaže goleme napore u ozelenjavanje svih dijelova već prilično zelenog grada, sadnju raznolikog bilja i cvijeća te uklanjanje asfaltiranih površina kako bi se pčelama i ostalim vrijednim oprašivačima omogućio bogat izvor hrane i sigurna staništa. Male vrijedne zujalice mogu se vidjeti diljem Beča, kako u središtu grada, tako i u rubnim zaštićenim područjima, a svoje mjesto našle su i na krovu Gradskog odjela za zaštitu okoliša.

Livade i travnjaci Parka Helmuta Zilka važan su izvor bioraznolikosti i izuzetno vrijedna staništa pčela

Projekti planiranja urbanog razvoja u uskoj su vezi sa zaštitom vrsta jer su gradske zelene površine, parkovi i šume vrijedna staništa za biljke, životinje i ljude. Podizanje udjela zelenih površina i uklanjanje asfalta u urbanom okruženju uz sadnju raznolikog drveća i bilja pomaže u rješavanju problema gubitka bioraznolikosti, a pritom je važna i najmanja zelena površina koja potiče suživot ljudi s biljkama i životinjama.

Sretan nam Svjetski dan pčela!

Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 20. svibnja Svjetskim danom pčela na prijedlog naših susjeda iz Slovenije jer je na taj dan 1734. godine rođen Anton Janša, pionir suvremenog pčelarstva i veliki poznavatelj pčela. Svjetski dan pčela ove se godine obilježava šesti put i to s ciljem podizanja svijesti o važnosti pčela i drugih oprašivača za naš opstanak na Zemlji.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER